Od 1. prosinca ove godine građani koji žive u stambenim zgradama, a nemaju ugrađene razdjelnike za obračun toplinske energije – u slučaju kad ih dio stanova ipak ima – plaćat će "penale".

Korekcijski faktor

Naime, njihovi će računi biti 25 posto veći jer je u izmjenama Pravilnika o načinu raspodjele i obračunu troškova za isporučenu toplinsku energiju propisan takozvani korekcijski faktor. Njime se želi potaknuti građane na štednju toplinske energije, ali želi se i ispraviti nepravda jer stanari koji su ugradili razdjelnike ipak i dalje plaćaju određeni udio ukupne potrošene energije cijele zgrade.

Kako objašnjava Krešimir Štih iz Sektora za industriju Hrvatske gospodarske komore, to se događa ako postoji nerazmjer između potrošnje toplinske energije jednih i drugih jer razdjelnici ne mjere količinu potrošene energije, već njihove udjele.

– Naime, ako 50 posto suvlasnika ima razdjelnike i potroši (zbog uštede) 25 posto ukupno utrošene toplinske energije, dok preostalih 50 posto bez razdjelnika potroši 75 posto, a ukupna se količina dijeli 50-50 (jer nema mogućnosti izmjeriti ukupnu količinu energije, a gubici u zgradi trebaju se raspodijeliti ravnomjerno svima kao što se to, uostalom, činilo i do sada), očito je da korisnici s razdjelnicima plaćaju i dio potrošnje onih bez razdjelnika. Upravo se zbog toga uvodi faktor od 25 posto kako bi se na neki način uveo pravedan sustav obračuna, ali i potaknulo one koji nemaju razdjelnike da ih ugrade – objasnio je Štih.

Objašnjava i da će one stambene zgrade u kojima niti jedan stanar nema ugrađen razdjelnik troškove grijanja plaćati kao i do sada.

– Optimalno bi bilo da svi suvlasnici ugrade razdjelnike – kaže Štih. Razdjelnik i njegova montaža stoje oko 220 kuna, a termostat, koji je poželjan, dodatnih stotinjak kuna. 

Gubici topline

Kvalitetnije rješenje ipak bi bila ugradnja mjerila toplinske energije, no takvi su uređaji mnogo skuplji te se ne mogu ugraditi u svaku stambenu zgradu.

Tu je i problem isplativosti jer, ako zgrada ima lošu toplinsku izolaciju, pametno bi bilo, savjetuje Štih, uložiti u ovojnicu zgrade.

– Najveći su gubici topline na vanjskim stranama zgrade, na uglovima te ispod ravnih krovova, a tu je i problem gubitaka unutar zgrade te grijanja zajedničkih prostora poput stubišta – napomenuo je Štih.

Inače, ovaj je pravilnik donesen još 2008. godine, ali je od tada, navodi podatak direktor HEP Toplinarstva Robert Krklec, tek sedam stambenih zgrada u Zagrebu predalo zahtjeve za ugradnju razdjelnika, od kojih dvije nisu to učinile unatoč pozitivnom rješenju.

– Očekuje se da će primjena korekcijskog faktora rezultirati većom zainteresiranosti kupaca toplinske energije na zajedničkom mjerilu za ugradnju elektroničkih razdjelnika topline, odnosno da će se povećati broj stambenih zgrada s ugrađenim razdjelnicima – dodao je Krklec.