Skuplji kruh, mlijeko, lijekovi, energenti, cigarete, obrazovanje..., jeftinija bijela tehnika, rabljeni i novi automobili..., prije svega iz izvaneuropskih zemalja, koje smo dosad preko EU uvozili dvostruko carinjene, samo su neke od “blagodati” koje nas čekaju punopravnim članstvom u EU. A to će, sudeći prema nedavnim poskupljenjima mliječnih proizvoda, slastica, deterdženata, higijenskih potrepština i kozmetike, nakon kojih će nas “uveseliti” i više stope PDV-a od 25%, biti čak treći val poskupljenja koji će se preliti na džepove hrvatskih građana.

Bez cjenovnog udara

– Udar na cijene dolazi od najavljenog rasta PDV-a, a na to nas nije tjerala Europa i nije posljedica ulaska u EU – kaže Danijel Nestić, s Ekonomskog instituta, koji, kad je riječ o ulasku Hrvatske u EU, objašnjava kako su cijene hrane, pića, odjeće i obuće već sada usporedive s onima u zemljama EU te se neće dogoditi veliki cjenovni udar. Nedavna analiza Eurostata pokazala je, naime, da su cijene odjeće i kućanskih aparata u Hrvatskoj skuplje nego u EU 27, i to 4%, obuća jeftinija 28, hrana i bezalkoholna pića 8, a alkohol i duhanski proizvodi 18%.

Drago Munjiza, direktor konzultantske kuće Jakov Viktor, predviđa tako poskupljenje hrane i režija koji su, kao i u većini država subvencionirani, bilo nultom stopom PDV-a, bilo subvencijama iz proračuna. Nulta stopa PDV-a na kruh i mlijeko, ali i knjige, znanstvene časopise, ortopedska pomagala i lijekove, ulaskom Hrvatske u EU mora se, naime, korigirati na najmanje 5%.

– Jedini su pravi izvor rasta cijena porezne korekcije, sve ostalo se da “ispeglati” – vjeruje Nestić, dok o tome hoće li se stopa PDV-a na neku drugu robu smanjiti na pet, 10 ili 25%, odlučuje, dodaje, politika.

Cijene struje i plina

Tako se i očekivano povećanje trošarine na naftu, može “ispeglati” smanjenjem naknade za ceste koja je uračunata u cijenu goriva, tvrdi Nestić. Povećanje PDV-a cijenu benzina već je podiglo iznad 10 kuna po litri.

Očekivanja su da bi inflacija u Hrvatskoj u prvoj godini ulaska u EU mogla biti otprilike 1,4 posto viša od prosjeka EU, što nije velika razlika, a nastupit će prije svega uslijed nužnog usklađivanja sustava PDV-a te sustava trošarina (primjerice, povećanje postojećih i uvođenje novih). Najviša stopa inflacije u eurozoni dosegnula je 4% 2008. godine. Ulaskom u EU u Poljskoj je, primjerice, došlo do pada potrošačkih cijena, a u Slovačkoj cijene su značajno rasle u odnosu na prosjek eurozone.

– Cijene usluga mogle bi zabilježiti najsnažniji rast, dok će pritisci na rast cijena biti najizraženiji u segmentima u kojima su zasad cijene administrativno ustanovljene ispod tržišno opravdanih razina, npr. cijene električne energije i plina. Također, treba očekivati da bi u daljoj budućnosti zbog potrebnih reformi mogle rasti cijene u segmentu zdravstva i obrazovanja – smatra i Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke SG. Slobodan Školnik, predsjednik uprave Emmezete, tvrdi kako bi se pojeftinjenja najprije mogla odnositi na tehničku robu, primjerice iz Kine ili Južne Koreje, koje u RH uvozimo preko EU. To potvrđuje i Darko Šket, stečajni upravitelj Peveca Zagreb. Za neke artikle iz istočnih zemalja, koje dobavljaju putem EU, poput hladnjaka ili televizora, hrvatski trgovci, naime, plaćaju dodatnu carinu od sedam do 14%, koja će se ulaskom RH u EU ukinuti pa će ti proizvodi pojeftiniti. Isto tako i automobili, smatra D. Munjiza, te velika većina usluga. Školnik tako vjeruje kako će ulazak RH u EU imati pozitivan efekt cijena na potrošače zbog velike konkurencije, kao što je to bilo i u drugim novopridruženim članicama, jedino što se i on pita hoće li biti “ubijene” rastom cijena trošarina.

Iz Centra za makroekonomske analize HGK kažu kako je sustav trošarina u Hrvatskoj sadržajno već usklađen s europskim direktivama o oporezivanju trošarinama. Promjene koje će trebati uvesti pristupanjem u EU odnose se na uvođenje oporezivanja energenata (prirodni plin, električna energija, ugljen i koks) te na povećanje trošarine na cigarete. Naime, do 1. siječnja 2014. visina minimalnog udjela poreza u maloprodajnoj cijeni najprodavanijih cigareta trebala bi u EU biti 60% uz minimalnu trošarinu od 90 eura na 1000 komada, a Hrvatska je za primjenu tih odredbi dobila prijelazno razdoblje do 31. prosinca 2017. Prema procjenama Instituta za javne financije, nakon ulaska u EU hrvatski proračun može očekivati dodatni rast prihoda od trošarina (zbog uvođenja trošarina na energente i povećanje trošarine na cigarete) od 0,1% BDP-a. Analitičari tvrde kako nas čeka i usklađivanje carinske i porezne olakšice branitelja, a nova porezna politika čeka i turizam. Postojeće slobodne poduzetničke zone s povlaštenim poreznim režimima odlaze u povijest. Nema ni straha od carinjenja robe kupljene preko granice, ali se, s druge strane, ukidaju se prava na povrat PDV-a pri kupnji u Njemačkoj ili Italiji. Od 2014. mobilni operateri smjet će pozive unutar EU (tzv. roaming) naplaćivati najviše 0,24 eura bez PDV-a, a hrvatski potrošači trenutačno plaćaju znatno više, po minuti i sedam, pa čak i više od 12 kuna, ovisno iz koje zemlje EU "mobiteliraju".

U mit o rastu cijena nekretnina nakon ulaska u EU trgovci vjeruju samo ako je riječ o vrhunskim nekretnine na top-lokacijama.

– I u inozemstvu je velika kriza, interes bi mogao porasti za dvije do tri godine. Tko je htio kupiti nekretninu u Hrvatskoj, kupio ju je prije pet godina, računajući na naš ulazak u Europsku uniju – kaže Boro Vujović, direktor i vlasnik agencije Opereta.