briefing HNB-a

Tržište nekretnina se ohladilo, slijedi pad cijena

Prosječna cijena novogradnje u Zagrebu je 14.672 kune, 4.7% više nego 2020.
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
1/3
20.12.2023.
u 15:15

Na tržištu nekretnina pao je broj transakcija i manji je interes stranaca, ako se želi prodati, mora se ići sa znatno nižim cijenama

Trenutačno smo zaustavili trend rasta kamatnih stopa. Uvjeti su dovoljno restriktivni da možemo očekivati smanjenje stope inflacije bez dodatnog povećanja kamatnih stopa. Ako ne bude APN-a, smanjivat će se i kamatne stope stambenih kredita, no ne i nenamjenskih koji su kod nas znatno jeftiniji nego u eurozoni. I struktura depozita znatno se mijenja: udio oročenih kod stanovništva, gdje je nekad bio i 80 posto pa pao na 25 posto, sad je oko 28 posto, a kod poduzeća je sa samo deset posto porastao na 30 posto – istaknuo je guverner HNB-a Boris Vujčić na godišnjem briefingu središnje banke na kojem su predstavljene makroekonomske projekcije. Ponajprije su bile usmjerene na kretanje inflacije i gospodarskog rasta. Prognozu BDP-a za 2023. HNB je smanjio s 2,9 posto na 2,6 posto, ponajprije zbog revizije podataka Državnog zavoda za statistiku za prvu polovinu godine.

– U zadnjem kvartalu imat ćemo rast BDP-a od 0,8 posto. Stopu rasta za razdoblje od 2024. do 2026. u odnosu na rujansku projekciju povećali smo i obje nadmašuju pretpandemijske: u 2024. na tri posto, u 2025. na 2,7 posto te u 2026. na 2,6 posto – objavio je guverner.

U HNB-u prognoziraju rast BDP-a eurozone za 0,6 posto u 2023. i 0,8 posto u 2024. Inflacija će se, kažu, nešto brže smanjivati nego što su prognozirali u rujnu: ponajprije hrane, ali i dijela usluga – komponenti koje odražavaju najveću razliku u odnosu na prosjek eurozone.

VEZANI ČLANCI:

– Energija i hrana imaju u istočnoj Europi veći ponder u potrošačkoj košarici nego u ostatku eurozone, no Hrvatska tu stoji dobro, samo je Slovenija bolja – istaknuo je guverner te dodao da su od lipnja 2021. pa do listopada 2023. cijene u Hrvatskoj kumulativno rasle 22,9 posto čime smo na začelju država središnje i istočne Europe, uz izuzetak Slovenije u kojoj je ta stopa 19,6 posto. Najveći rast cijena imala je Mađarska, 36,3 posto.

Stopu inflacije u eurozoni u ovoj godini pozicionirali su na 5,4 posto, dok u 2024. očekuju smanjenje na 2,7 posto te daljnje smanjenje na 2,1 posto u 2025. i na 1,9 posto u 2026. U Hrvatskoj bi se inflacija trebala smanjiti s ovogodišnjih 8,4 posto na četiri posto u 2024., 2,5 posto u 2025. te na dva posto u 2026. No još uvijek se ne vidi pad cijena nekretnina koji je – izgledan.

– U eurozoni je pao volumen prodaje, a sad i cijene, no ne u svim zemljama. Mi smo na repu tog ciklusa, vidimo slična kretanja, ali s pomakom. Pao je broj transakcija i manji je interes stranaca, ali još ne vidimo pad cijena kakav vidimo u drugim zemljama. Padu cijena prethodi pad likvidnosti. Ima nekih naznaka da se to događa – tržište se znatno ohladilo, ako se želi prodati, mora se ići sa znatno nižim cijenama – istaknuo je čelnik središnje banke.

VIDEO Iznenađenje za male pacijente: Veseli Djed Mrazovi spuštali se niz zgrade bolnica i dijelili darove

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije