Jedanaest godina nakon što se pojavila prva porezna lista srama Hrvatska se i dalje bori sa svojim dužnicima i naplatom poreza. Na ovaj tjedan objavljenoj listi poreznih dužnika nalaze se imena 34.095 poreznih obveznika koji državi duguju nešto više od 1,3 milijarde eura. Po broju dominiraju obični građani, njih oko 28 tisuća, dok je broj dužnika među tvrtkama manji i pao je na 1541 poduzeće koji zajedno duguju oko 550 milijuna eura. Stečajevi, likvidacije i predstečajne nagodbe srezali su broj dužnika među tvrtkama, obrtnika dužnika je nešto manje od četiri tisuće, no država se konstantno muči sa građanima jer im očito nema od kuda naplatiti povelike porezne dugove teške oko 600 milijuna eura.
Kada je tadašnji ministar financija Slavko Linić 2012. godine objavio svoju prvu listu srama na njoj je bilo neusporedivo više 'grešnika' i to više od stotinu tisuća običnih građana, oko 13 tisuća obrta i oko sedam tisuća poduzeća. Bilo je to vrijeme masovne nelikvidnosti, zakrčenog pravosuđa, namjernih i nenamjernih dugovanja te je prva lista sadržavala 30 milijardi kuna, odnosno četiri milijarde eura.
Kako je u to vrijeme proračun tek preskočio stotinjak milijardi kuna, bila je to pozamašna dužnička svota čiji se najveći dio kasnijih godina uglavnom otpisivao. No, pojavljivanje na listi srama nikome nije ugodno, stoga su neki koji su to mogli otplatili dugove, no većina je čekala da prođe šest godina kako bi pali u zastaru. U to vrijeme nije bilo masovne prodaje dugova kao sada, čemu su se sa svojim dužnicima priklonile banke, ali ne i država koja je pritiskala koliko je mogla, a kad bi ispucala sva sredstva potpisala bi otpise. Primjerice, država je 2021. godine otpisala oko 441 milijun kuna glavnice i 251 milijun kuna kamata velikom broju poreznih obveznika - njih 56 tisuća. Podaci se odnose na sve dužnike, a ne samo one čija su imena nalaze na popisu koji se javno objavljuje jednom godišnje.
VEZANI ČLANCI:
Lista srama puni su imenima tvrtki koje su dužne više od 39,8 tisuća eura, obrtnika koji su u prijestupu nešto više od 13,2 tisuće eura, te građana koji duguju nešto manje od dvije tisuće eura, pri čemu se građanima smatraju i fizičke osobe koje su prestale obavljati djelatnost. Uz obrtnike, to su i samostalne profesije te poljoprivrednici koji su prestali plaćati doprinose za poljoprivredno osiguranje.
Uz najnoviju objavu, Porezna uprava ističe da 'kontinuirano provode postupak naplate i ovrhe neovisno o visini duga ili veličini subjekta koji je dužan'. Objašnjavaju da Porezna uprava koristi aplikaciju putem koje se jednom mjesečno kreiraju liste poreznih dužnika na razini pojedine županije, sortirano od dužnika s najvećim iznosom duga prema dužnicima s manjim iznosima dugovanja.
Poučavaju da u situacijama kada se radi o namjernom, organiziranom i sustavnom izbjegavanju plaćanja poreznog duga, poglavito prijenosom imovine na povezane fizičke i pravne osobe, porezni obveznik potencijalno može biti odgovoran za određena kaznena djela, prvenstveno - povrede tuđih prava (članak 241. Kaznenog zakona), zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju (čl. 246. Kaznenog zakona), prouzročenja stečaja (čl. 249. Kaznenog zakona), pogodovanja vjerovnika (čl. 250. Kaznenog zakona), kao i drugih kaznenih djela iz područja gospodarstva.
VIDEO 35% svake kave plaćamo državi: Udruga Glas poduzetnika traži ukidanje posebnog poreza na kavu
Pa to je ta ekipa koju je HDZ "istjerao" iz Hrvatske.A ustvari lopine koje su pobjegli zbog ovrha