Premijerka Jadranka Kosor darovat će Katoličkoj crkvi Hrvatsku političku školu u Kumrovcu prije izbora. Točnije, u Kumrovcu bi to trebala biti dva objekta (najvjerojatnije i nekadašnji spomen-dom) i još čitav niz zamjenskih objekata u Hrvatskoj, koji su u vlasništvu države, a na kojima Crkva inzistira da joj se daju u zamjenu. Povrat Crkvi oduzete imovine otegnuo se u nedogled i biskupi su godinama vrlo nezadovoljni bilo povratom bilo odštetom za imovinu koju su komunisti oduzeli, a demokratska se Hrvatska obvezala vratiti prema ugovorima s Vatikanom.

Panika biskupa

Prije nekoliko mjeseci biskupe je doslovce uhvatila panika jer su napravljene analize da je kvalitetne imovine koju bi im država mogla ponuditi u zamjenu sve manje, pa su sada praktički odlučili pristati gotovo na sve. Odnosno, onu imovinu koja bi im, poput Titove škole u Kumrovcu, mogla koristiti za pastoralne svrhe. Pristali bi čak i na znatno manje iznose novca od onog koliko je procijenjeno da je vrijedila njihova nekadašnja imovina, jer se boje da će se s odlaskom HDZ-a s vlasti ostati bez svega.

Stoga su kardinal Josip Bozanić i premijerka Jadranka Kosor osnovali posebnu komisiju za provedu ugovora sa Svetom Stolicom (premda već postoje dvije regularne komisije koje godinama surađuju!) i održana su žurno već dva sastanka. Prvi 26. listopada na Ksaveru i drugi jučer u Banskim dvorima.

U zajedničkom priopćenju Vlade i HBK kaže se su na sjednici “razmotreni zahtjevi pravnih osoba Katoličke crkve podneseni sukladno Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine” te da je “usuglašen i model primjerene naknade za imovinu oduzetu pravnim osobama Katoličke crkve i to za dio dobara koja se ne mogu vratiti Katoličkoj crkvi u naravi”. Više detalja ne otkrivaju ni Kaptol ni Banski dvori.

Sjednici su predsjedali premijerka Kosor i kardinal Bozanić, a s crkvene strane bili su još članovi Biskupske komisije mons. Ivan Devčić, nadbiskup riječki, mons. Želimir Puljić, nadbiskup zadarski, mons. Ante Ivas, biskup šibenski, mons. Vjekoslav Huzjak, biskup bjelovarsko-križevački te tajnik Biskupske komisije mons. Enco Rodinis, dok su Vladino povjerenstvo činili potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković, ministar zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Branko Bačić, ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković i ravnatelj Agencije za upravljanje državnom imovinom Tomislav Boban. Međutim, najzagonetniji je dio suhoparnog priopćenja da je na ovoj drugoj sjednici Crkve i države bio i glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, koji, kao što je poznato, nije član državne (a bogami ni crkvene) komisije.

DORH nezaobilazan

Prema nekim kuloarskim nagađanjima nazočnost šefa DORH-a Mladena Bajića bila je važna zbog slučaja Dajla. Naime, crkvenim kuloarima već neko vrijeme (posebice nakon imenovanja pomoćnog biskupa porečkog s posebnim ovlastima mons. Dražena Kutleše i zasjedanja HBK na temu Dajle, gdje su biskupi stali na stranu benediktinaca) kruži informacija da bi država mogla u slučaju Dajla napraviti novi “salto mortale”, tj. zemlju ponovno vratiti Crkvi, s time da ovoga puta pripadne benediktincima. No nazočnost državnog odvjetnika na sjednici državne i crkvene komisije može značiti i želju da se postupak povrata, tj. zamjene imovine ubrza, jer je DORH jedna od nezaobilaznih postaja na tome putu, a vremena je, kao što je svima poznato, do izbora i najavljivane smjene vlasti preostalo još vrlo malo.