Da bi svi učenici osnovnih škola nastavu pohađali u jednoj smjeni potrebno nam je još 7876 učionica, odnosno gotovo 16 milijarda kuna ili ako se nastavi ulagati dosadašnjim tempom, na to ćemo čekati više od 40 godina. U gradnju novih, dogradnju i obnovu škola, osnovnih i srednjih, u godini se u prosjeku iz državnog proračuna i decentraliziranih sredstava ukupno uloži oko 400 milijuna kuna.
Cijena gradnje
Znamo li da prema podacima Ministarstva obrazovanja u Hrvatskoj postoji 18.376 razrednih odjela, lako je zaključiti da je za rad u jednoj smjeni potrebno isto toliko učionica. No do precizna podatka koliko ih je sada na raspolaganju nemoguće je doći, ali procjenjuje se da imamo oko deset i pol tisuća učionica, a to znači da ih nedostaje 7876. Prema nekim računicama, prosječna je cijena gradnje jedne učionice oko dva milijuna kuna, a kad se to pomnoži s brojem potrebnih učionica, dobije se za nas astronomskih gotovo 16 milijarda kuna.
No podaci Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa malo su povoljniji. Prema njima, u posljednjih šest godina iz različitih izvora u gradnju i obnovu škola uloženo je 4,1 milijarda kuna. Najveći iznos osiguran je iz decentraliziranih sredstava županija i gradova – 1,87 milijarda kuna, a iz kredita CEB V Razvojne banke Vijeća Europe oko milijardu kuna.
Podaci ministarstva govore da je u tom razdoblju završeno 397 projekata, a u tijeku ih je još šezdesetak. Gradili su se posve novi objekti, dograđivali ili obnavljali postojeći te gradile sportske dvorane. U ministarstvu ističu da posljednjih godina u gradnji i obnovi škola aktivnije sudjeluje i lokalna zajednica. To potkrepljuju uloženim iznosom iz decentraliziranih sredstava.
– Prema dostupnim podacima, županije i gradovi u godini financiraju između 50 i 70 većih projekata od kojih se od 30 do 40 završi i otvori – tvrde u ministarstvu. Na žalost, u pravilu nije riječ o novim školama, jer da jest, Hrvatska ne bi i sada imala petnaestak škola koje rade u tri smjene.
Tragično za zemlju
Kao dobar primjer u ministarstvu ističu Virovitičko- podravsku županiju u kojoj je u posljednje dvije godine otvoreno 15 novih škola i grad Varaždin čije srednje škole rade u jednoj smjeni. Za razliku od ministarstva, prosvjetari, roditelji i učenici nisu zadovoljni stanjem objekata, a o tome smo pisali proteklih dana.
– Najtragičnije je za ovu zemlju što se vlast i oporba prema školstvu odnose jednako. Znači, ne ulažu ni jedni ni drugi. Najbolji je primjer za to Grad Zagreb u kojem se u gradnju škola nije ulagalo cijelo desetljeće, a toliko Zagreb drži SDP. Neke od zagrebačkih škola najderutnije su u državi – komentirao je Željko Stipić, predsjednik Školskoga sindikata “Preporod”.
>>Ravnateljica OŠ "Ivan Cankar": Škola je opasna po život učenika
Nikada naša zemlja neće biti zemlja znanja. Ako sada nemamo para za škole, nećemo ih imati ni za 40g. Jer dok jednu školu budemo izgrdili, deset novih će se raspadati. I tako ćemo se vriti ukrug.