Ne smijemo zaustaviti proizvodnju jer bi onda poslove dobili u SAD-u ili Njemačkoj, govori Giuliana Gavioli, menadžerica kompanije Biomedica. U Emiliji su najviše stradali upravo pogoni Biomedice, koja ovdje zapošljava 15.000 radnika. Šteta od potresa na gospodarskim zgradama u regiji Emiliji procjenjuje se na oko dvije milijarde eura. Samo tvornice Biomedice bilježe štete od 800 milijuna eura.
– Poslije prvog potresa, onoga od 20. svibnja, urede smo odmah premjestili u hotele. Zatim smo počeli popravljati tvorničku halu kako bismo nastavili proizvodnju - priča Giuliana Gavioli. I onda je došao potres 29. svibnja.
– Sada ćemo morati proizvodni proces preseliti pod šatore. Nadam se da ćemo dobiti dozvolu za to jer moramo raditi ako želimo zadržati proizvodnju i spriječiti da se naručitelji obrate tvrtkama u Njemačkoj ili SAD-u – objašnjava Giuliana Gavioli.
Bolje riskirati život nego poslove
I radnici su svjesni situacije. Mauro Fabbri iz tvrtke koja proizvodi ispušne cijevi za automobile u mjestu Finale Emilio kaže kako je “bolje riskirati život nego izgubiti poslove” i dodaje:
– Postoji strah od budućnosti kao i od potresa.
Pod ruševinama tvornica nisu stradali samo radnici, nego i vlasnici. Pod ruševinama tvornice mehaničkih dijelova BGG u mjestu Mirandola poginuli su njezin vlasnik Enea Grilli i dvojica radnika. Četiri radnika poginula su pod ruševinama tvornice Heamotronic u mjestu Medolla, dvije djelatnice poginule se pod ruševinama tvrtke Malavasi u Cavezzu...
Uz biomedicinsku tehnologiju i mehaniku, ova je regija poznata i po hrani – zbog velike proizvodnje prehrambenih proizvoda na relativno malom prostoru dobila je i naziv "food valley". Industrija hrane pretrpjela je štete od najmanje 500 milijuna eura. A, šteta će biti i više i to ne samo zbog izravnih posljedica potresa, objašnjava predstavnik udruge poljodjelaca Giovanni Messori. Danas su morali zatvoriti u Medolli sva postrojenja za proizvodnju sira nakon što je prekinut dovod plina kako eventualno pucanje plinskih cijevi ne bi dovelo do veće tragedije.
Trenutačne mjere
Talijanska vlada, osim što je odredila da dva centa u cijeni benzina sljedeće dvije godine budu namijenjena za financijsku pomoć područjima koje je pogodio potres, najavila je i da će biti izdvojene dvije milijarde eura u razdoblju od 2013. do 2014. godine za obnovu škola, tvrtki i zaštitu spomenika kulture. Novci će biti namaknuti tako što će vlada smanjiti troškove državne uprave. No, sve su to trenutačne mjere. Italija je trusno područje i treba se što je više moguće zaštititi od posljedica potresa. Primjerice, ulaganjem u zaštitu nekog prostora (učvršćivanjem zgrada i sl.) od oko 25 milijardi eura, računa se da bi mogla biti spriječena katastrofa od 150 milijardi eura. Takvi su omjeri ulaganja i moguće koristi.
– Čim sam postao ministrom okoliša (studeni 2011., op. S. T.), počeo sam govoriti o potrebi stvaranja dugoročnog programa koji bi trajao najmanje 15 godina radi osiguravanja trusnog područja – izjavio je ministar za okoliš, Corrado Clini.
Osim što potresi “naplaćuju” veliki danak u životima ljudi, nanose i goleme štete kulturnoj baštini, gospodarstvu i okolišu. Na nekim dijelovima Emilije nastale su pukotine u zemlji dublje od dva metra, a na površinu iz dubine od 15 metara izbačena je voda i blato. Potresi utječu na mijenjanje okoliša.
Pa i naše prostore jednom u stoljeću pogodi strašno razoran potres. Godine 1776. potres je ozbiljno porušio Dubrovnik, 1880. tresao se Zagreb, 1963. i 1964. godine dobro su razoreni Skopje i Banja Luka. Nas na ovome području sigurno čeka jedan razoran potres u 21. stoljeću. Gdje? Vidjet ćemo.