Popis 28 zemalja u kojima su se ugnijezdili ogranci terorističke organizacije Al-Qa’ide, među kojima su navedene Hrvatska i BiH, a koji je objavio talijanski list Unita, prema logičnom slijedu događaja nije trebao iznenaditi ni površinske promatrače, a napose stručnjake za terorizam. Zainteresiranost prvog čovjeka Al-Qa’ide za ove naše prostore, naime, proteže se još od vremena bivše Jugoslavije, preko rata u BiH, pa sve do posljednjih godina u kojima se Al-Qa’ida vođena fanatičnom borbom protiv “globalnog imperijalizma“ pokušava infiltirirati u svaku poru zemaljske kugle.

Protiv Sovjeta

Da je to tako, potvrđuje i dokument SDPR-a (jugoslavenske Savezne direkcije za promet roba) iz 1986. u posjedu Večernjeg lista, u kojem se pod naznakom “Vojna tajna!“ i “Strogo poverljivo!“ potanko opisuje nimalo turistički boravak, tada 29-godišnjeg Osame bin Ladena u bivšoj Jugoslaviji. U SDPR-ovoj “Zabelešci o razgovoru sa strancima“, stoji, kako su 25. lipnja 1986.u njihove prostorije nenajavljeno stigla tri stranca u pratnji Jugoslavenki Zorice Ridješić i Milice Karadžoglu udane za Turčina, te predstavnika “Genexa“ Aleksandra Markovića.

Po naređenju pukovnika Stankovića, navodi SDPR, nenajavljenu svitu su uz instrukcije da ih saslušaju primili potpukovnik Z. Jovanović i B. Jurišić. Trojica stranaca u “Zabelešci“ su imenovana kao Fathi Mohamed Ali, funkcionar u pokretu otpora Afganistana protiv SSSR-a, Osman Kaldirim, turski državljanin koji živi u SAD-u i Osama bin Laden, državljanin Saudijske Arabije, a kao razlog njihova posjeta, navodi se, zainteresiranost za kupnju šireg asortimana modernog oružja s kojim bi se lakše suprotstavili moćnoj sovjetskoj sili u Afganistanu.

Iako je u “Zabelešci“ spomenuto kako je trojac po oružje u Jugoslaviju došao zbog njezine javne osude okupacije Afganistana, ponuđenih 100 milijuna dolara u gotovini, ipak je ubrzalo pregovore, te je Bin Laden nakon samo nekoliko dana pregovora u zagrebačkoj podružnici Beobanke, otišao u Beograd gdje je od jugoslavenskih vojnih časnika tražio potporu u borbi protiv Sovjeta u Afganistanu, nakon toga i u tvornicu oružja u Čapljinui u kojoj je pokušao dogovoriti nabavuiti bojnih otrova, koje je tadašnja JNA proizvodila i u Potocima kod Mostara. e otrove. Po tvrdnjama vojnog obavještajca iz tog vremena, ta mu je želja bila uskraćena, zato što je stav Jugoslavije bio da se bojni otrovi prodaju isključivo državama, a ne organizacijama i pokretima.

Od nekadašnjeg saudijskog studenta i pripadnika mladih islamske fronte koji je s punim koferom obiteljskog novca hodao po “prijateljskom“ svijetu i nabavljao oružje za razne oslobodilačke ciljeve, Bin Laden se brzo prometnuo u jednog od boraca na afganistanskoj bojišnici, kasnije i u prvog čovjeka zloglasne Al-Qai’de.

Njegovi kasniji putovi na tlu bivše Jugoslavije bili su već utabani. Nakon završetka rata u Afganistanu te izbijanja onog u BiH, Bin Laden je 1992. u Ul. Križnog puta 105 u Zagrebu osnovao humanitarnu organizaciju Al Kifah, na čije je čelo postavio Kamr Ad Din Khirbanija, bivšeg pilota alžirskog zrakoplovstva koji je stanovao u Ul. Vile Velebita 5. Zaposleni u toj humanitarnoj organizaciji bili su Alžirci, a sam Khirbani koji se u Zagrebu zadržao kratko te otišao u BiH, potom u Albaniju, u to je vrijeme bio glavni CIA-in osumnjičenik za pokušaj napada na Američko veleposlanstvo u Rimu.

Osim njega, u Al Kifahu je radio i Alžirac Abdel Magid Dohman, za kojim su SAD raspisale nagradu od 5 mil.ijuna dolara zbog planiranja napada uoči dočeka 2000. Druga Bin Ladenova humanitarna organizacija, Al Moafaq na čijem je čelu bio Sudanac Al Obejid, nešto je drukčiji slučaj. Nju je vodio Tunižanin Shafik Iyadi u zagrebačkom naselju Borovje, a ona je djelatnosti proširila i na edukativne, pa su bošnjačke izbjeglice imale pogodnosti tečajeva stranih jezika i informatike.

Na početku rata u BiH humanitarna organizacija Al Mofaq kupila je za gotovinu, a preko posrednika nekoliko stanova u naselju Borovje koji su trebali služiti za nesmetan boravak dužnosnika organizacije kada bi doputovali u Zagreb ili za kraći hitan smještaj izbjeglica.

Strateško pozicioniranje

Nakon napada na WTC 11. rujna, V.elika Britanija je raspisala međunarodnu tjeralicu za Shafikom Iyadijem zbog terorističkih aktivnosti na britanskom tlu. Obje organizacije djelovale su u RHrvatskoj do konca 1996., nakon toga sele se u BiH. Iako su bile registrirane kao humanitarne, Osama bin Laden je preko njih na tlo BiH preko Hrvatske, uz pomoć UNHCR-ovih akreditacija, prebacio stotine afganistanskih boraca i pripadnika Al-Qai’de. Osim zbog “obrane braće muslimana“, Osama bin Laden time si je pokušao osigurati strateški položaj koji bi mu omogućio lakšu infiltraciju u ovaj dio Europe.