Tekst fiskalnog ugovora koji će, kako se očekuje, spasiti euro od propasti, ali i stvoriti novi prestižni klub unutar EU dogovoren je večeras na summitu lidera Europske unije, a na njega je pristalo 25 od 27 zemalja članica, svi osim Velike Britanije i Češke. Hrvatska, čiji je premijer također sjedio u dvorani, još ne može prihvatiti ili odbaciti taj fiskalni sproazum jer prvo mora postati punopravna članica EU, što se očekuje 1. srpnja 2013. godine. Ali izglednije je da će i Hrvatska pristupiti tom novom klubu nego da neće.

Britanija je ostala po strani još u prosincu, a danas joj se pridružila Češka čiji je premijer to objasnio neizvjesnom i složenom procedurom za ratifikaciju takvog ugovora u čekom parlamentu. Češka ima i najvećeg euroskeptika među predsjednicima zemalja EU, koji bi teško potpisao dokument poput fiskalnog ugovora.

Fiskalni ugovor trebao bi biti potpisan početkom ožujka i zemlje koje ga potpišu, bez obzira bile unutar euro zone ili izvan nje, morat će držati svoj javni dug ispod 60 posto BDP-a i proračunski deficit ispod 3 posto BDP-a. Zemlje koje to ne budu činile mogle bi se naći pod udarom automatskih sankcija. Opći je dojam, koji tek treba biti potvrđen u praksi, da će te zemlje prepustiti nadnacionalnim institucijama novi dio svoga suvereniteta u području fiskalne politike.

Osim fiskalnog ugovora, sinoć je, po završetku summita EU, objavljeno i da će od srpnja početi funkcionirati novi stalni fond za financijsku stabilnost, tzv. Europski stabilizacijski mehanizam, u kojemu bi trebalo biti oko 500 milijardi eura za pomoć državama koje imaju problema s likvidnošću. Te dvije stvari - novi fiskalni ugovor koji treba spriječiti da se kriza ponovi u budućnosti i novi stalni fond koji će spašavati zemlje koje sada imaju probleme – predstavljaju dva dosad najjača udarca koji su europski lideri, u prvom redu kancelarka Merkel i francuski predsjednik Sarkozy, smislili da "ubiju" krizu i paniku.

Ovo je pobjeda za Angelu Merkel, komentirao je po završetku summita izvjestitelj Financial Timesa Peter Spiegel. Jedino pitanje nakon te pobjede ostaje: a gdje je tu  rast? Mnogi se, naime, boje da će opsjednutost smanjenjem deficita i javnih dugova uništiti svaku mogućnost gospodarskog rasta, koji je očajnički potreban Europi. To je na početku summita naglasio i predsjednik Europskog parlamenta Martin Schultz u svome govoru.

– Naši građani ne mogu razumjeti zašto se, usred krize, mi prepiremo oko maglovitih pitanja institucija i članaka ugovora. Oni od nas očekuju odgovore na svoje svakodnevne probleme – rekao je Schultz.