• OBJAVA: 11.03.2010 / 10:25
  • PRIKAZA: 5492

Hitna pomoć - Sindikati protiv koncesija u primarnom zdravstvu

"Svi će liječnici otići u privatnike i nestat će domovi zdravlja!"

- Dobit ćemo još jači pritisak pacijenata na bolničke specijaliste i na hitne službe, a reformom je trebalo ojačati primarnu zaštitu, kaže S. Abveršek.

Povećaj 'Svi će liječnici otići u privatnike i nestat će domovi zdravlja!'
Treba naći sustav koji potiče primarnu zaštitu.
Foto: Hrvoje Jelavić/PIXSELL

Koncesije vode u potpunu privatizaciju primarne zdravstvene zaštite, u privatizaciju javnoga zdravstva te u nestanak domova zdravlja. Primarni je cilj liječnika koncesionara borba za što više državnoga novca, a ne kvaliteta zdravstvene usluge. Tako tvrdi Spomenka Avberšek, potpredsjednica Matice hrvatskih sindikata, a na današnjoj konferenciji za novinare uputila je poziv premijerki Kosor da svojim utjecajem spriječi rušenje domova zdravlja i privatizaciju javnoga zdravstva.

Ostaju samo zgrade
– Svi će liječnici otići u privatnike, a od doma zdravlja ostat će samo zgrada. Dobit ćemo još jači pritisak pacijenata na bolničke specijaliste i na hitne službe, a zdravstvenom je reformom trebalo ojačati primarnu zaštitu i dom zdravlja kao temelj zdravstvene zaštite – istaknula je S. Avberšek. Zauzima se za vraćanje domova zdravlja kakvi su postojali do 1993. godine, kada je počeo zakup ordinacija primarne zaštite. Državni tajnik u Ministarstvu zdravstva dr. Dražen Jurković kaže, pak, da bi pet tisuća liječničkih timova samo novom socijalističkom revolucijom bilo moguće vratiti u domove zdravlja.

– Koncesije ne znače privatizaciju zdravstva, već uređivanje sustava prema modelu kakav ima i većina zemalja EU i šire, a zakup ordinacija, što imamo danas, nepoznata je kategorija. Uvođenje koncesija jest jačanje doma zdravlja, a lokalna uprava prvi put ima i obvezu popunjavanja mreže primarne zaštite – govori dr. Jurković te obrazlaže da je liječnik koncesionar prema ugovoru za svoj rad odgovoran i domu zdravlja i HZZO-u pa se koncesija može i izgubiti. K tome, naglašava, na lokalnoj je upravi da odredi koliko liječničkih timova ostaje u domu zdravlja, a koliko ih ide u koncesionare. Plaćanjem dijela usluga po modelu “cijena puta usluga” stimulirat će se rad u primarnoj zaštiti.

Prvi put nakon 15 godina
Da su koncesije pozitivan pomak u odnosu na zakup smatra i dr. Mario Malnar, predsjednik Koordinacije obiteljske medicine, te ističe da se prvi put nakon 15 godina pokušavaju kvalitetno i sustavno riješiti problemi u primarnoj zaštiti.

Ocijeni:
  • Trenutno 0.00/5
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
0
+ -
13.05.2010. u 13:44h bandera s je napisao/la:
hajde smislite već jednom nešto pametno, jer nikad nam gore nije bilo,
4
+ -
11.03.2010. u 13:05h kreont je napisao/la:
Koliko će ovaj "čin" umanjiti moje redovito mjesečno davanje za zdravstveno ili koliko će mi poskupjeti godišnje izdvajanje ako sam u toj godini 1puta pregledao mokraću i 1puta bio prehlađen ?
-1
+ -
11.03.2010. u 12:49h kvikigric je napisao/la:
@NenadK
iznimno je zanimljivo da jedni ovaj potez optuzuju da ide na ruku privatnika a drugi da ce unistiti privatnike, gdje je istina?

negdje u sredini, ovo je dobrodosla reforma koja ce povecati kvalitetu i usluge i rada ljecnika a od cega ce na kraju profitirati i pacjenti
5
+ -
11.03.2010. u 12:40h NenadK je napisao/la:
Što je koncesija? Koncesija je namet da možeš raditi na određenom području uz najniže cijene. U ovome slučaju je priča takva da su vlastodršci došli na ideju kako smanjiti troškove primarne zdravstvene zaštite. Prvo podijeliti koncesije da se smanji broj timova a onda im smanjiti glavarine tako da ostanu na istom prihodu uz veći rad. A to onda vodi do srozavanja usluge koja i tako nije na bogzna kakvom nivou. Mislim da bi pojedinim ljudima u vladi trebalo dati zabranu razmišljanja jer ovako čine samo štetu.
-2
+ -
11.03.2010. u 12:12h baš je napisao/la:
Ovo je samo otvorena tema, te ne čudi što je komentara malo a pitanje je goruće za građane. Naime, toliko toga je nepoznanica tako da možda (ali samo možda) oni najobavješteniji znaju nešto o tome. Kao i sve, rade se mjere koje idu na brzinu bez da smo ih pročešljali, prožvakali sa svih strana i vidjeli što je najbolje. Tako samo mogu ponoviti svoj načelan stav; na tržištu rada su svi, pa tako ne bi smjelo biti malo ovakvih ordinacija, malo onakvih. Tko je bolji neka ide dalje, tko je lošiji taj ostaje na nižoj razini, a onaj tko je loš neka zatvara. Drugo je pitanje da li ćemo efiksno nadzirati rad, ne mislim pri tome kao pobješnjeli ljudi koji ne znaju što je važno a što ne, mislim na doista učinkovito sudstvo (jedino nitko nije odradio posao da se oni ustroje), pa onda i sve niže službe države. Dakle, nemamo sistematičan pristup a to je ono što je najviše zabrinjavajuće. Pritome sestre treba zatititi i to na način da se prije svega izbore da mogu raditi u EU. Na taj način bi se uspostavio efikasan zdravstveni sustav. Ali to važi i za druge. Nema nešto za ništa. Prestanimo varati sami sebe, pa ni svećenici sve češće neće sahraniti pokojnika ako nije platio lukono. Pustite priče o dobrim ljudima, to ide samo od sebe, nama trebaju profesionalci.

Aktualno

Biznis

Sportal

Kultura

Scena

Život

Regije

Prijava korisnika X


Zaboravili ste lozinku?
Facebook povezivanje X

Kako biste dovršili povezivanje svojeg Facebook profila s vecernji.hr portalom, molimo prijavite se sa svojim vecernji.hr korisničkim podacima ili kreirajte novi vecernji.hr profil.

Postojeći korisnik



Molimo da sigurnosti radi unesete korisničko ime i lozinku Vašeg večernji.hr korisničkog računa.

Novi korisnik

Zatvori

Pozdrav, korisniče Internet Explorera 6!

Kako biste još više nego do sada uživali pretražujući internetske stranice, povećali sigurnost svojega računala te tehnički i vizualno dobili najviše, molimo vas da besplatno nadogradite svoj internetski preglednik na noviju verziju ili da koristite neki od alternativnih preglednika.

Internet Explorer Mozilla Firefox Safari Google chrome Opera
Pošalji e-mail prijatelju X



Ispravi greške X



Pravila komentiranja X

Registracijom na portal Vecernji.hr i slanjem komentara na sadržaj portala korisnik prihvaća pravila komentiranja na portalu Vecernji.hr po kojima u komentarima nije dozvoljeno:

  1. psovanje, vrijeđanje, omalovažavanje
  2. govor mržnje, diskriminacija i izražavanje netolerancije
  3. pisanje velikim slovima
  4. chatanje, offtopic komentiranje
  5. pamanje ili reklamiranje stavljanjem linkova ili na bilo koji drugi način
  6. copy/paste cijelih tekstova s drugih portala, blogova i sl.
  7. repostanje uvredljivih komentara ili bilo kakvih drugih komentara koji nisu dozvoljeni na portalu
  8. korištenje prostačkog ili uvredljivog nicka te nicka u kojem je sadržano ime i prezime neke poznate osobe
  9. prozivanje administratora ili polemiziranje s administratorom na bilo koji način (prijave neprimjerenih komentara možete poslati na mail moderator@vecernji.net)

Svako kršenje pravila rezultirat će brisanjem komentara i/ili baniranjem korisnika na određeno vrijeme, a izrazito teško ili učestalo kršenje pravila brisanjem korisnika iz arhive čime će se automatski izbrisati svi njegovi prethodni komentari.

Opće uvjete korištenja u cijelosti možete pročitati na adresi:
www.vecernji.hr/page/uvjeti_koristenja