Predsjedništvo Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) pozdravlja odluku Sabora o ukidanju povlaštenih mirovina, kojom će zastupnici, suci Ustavnog suda i glavni državni revizor ubuduće ostvarivati mirovine prema općem propisu, odnosno Zakonu o mirovinskom osiguranju, čime je ograničena i najviša mirovina. SUH očekuje da će posao biti dovršen do kraja kako bi se svi državni dužnosnici preselili u opći mirovinski sustav te ostvarivali mirovine na temelju rada i uplaćenih doprinosa, čime bi dijelili sudbinu svih građana Hrvatske.

– Tražimo sustav jednak za sve, pa i za predsjednika Republike, utoliko više što većina europskih zemalja ne poznaje povlaštene mirovine – poručuje Matija Voščun, v.d. predsjednika SUH-a, u priopćenju.

Međutim, ističu, Hrvatska trenutačno ima oko 170.000 umirovljenika iz 13 skupina građana koji ostvaruju mirovine i mirovinska primanja pod povoljnim uvjetima i posebnih propisima, a konzumiraju čak 20 posto ukupne mirovinske potrošnje. SUH zahtijeva potpuno izdvajanje svih posebnih mirovinskih prava iz sustava međugeneracijske solidarnosti, držeći da takva davanja i beneficije trebaju biti financirani direktno iz javnog proračuna. To je zasigurno preduvjet za buduću održivost mirovinskog sustava.

Mirovina ubrzano pada

SUH naglašava da temelj hrvatskoga mirovinskog modela treba ostati javni i obvezatan prvi stup međugeneracijske solidarnosti, u formi obveznih doprinosa koje uplaćuju poslodavci i radnici, a drugi stup obvezne mirovinske kapitalizirane štednje treba dubinski reformirati, jer se pokazao lošim i dokinut je ili reformiran u svim europskim zemljama u kojima je uveden. SUH stoga zabrinjavaju povremene naznake da bi se doprinosi za drugi stup mogli povećati bez takve reforme ili čak na račun umanjivanja doprinosa za prvi stup. Upravo oni koji će se umirovljivati i na temelju postojećeg modela drugog stupa, imat će sve niže mirovine, ističu u SUH-u.

Upozoravaju i da prosječna mirovina ubrzano pada, iznosi 2151 kunu, a udio prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći došao je na samo 37,9 posto, dok je udio u prosječnoj bruto plaći skliznuo na 26,45 posto, čime je Hrvatska pala na dno europske ljestvice. Siromaštvo hrvatskih umirovljenika postaje zabrinjavajuće i u okvirima EU jer u zonu ugroženosti ulazi više od 60 posto umirovljenika, budući da imaju primanja niža od 60 posto medijana plaće, odnosno niža od 2700 kuna. Redovito usklađivanje mirovina prema plaćama (i eventualno prema rastu troškova života – ako se ne bilježi rast plaća u određenom razdoblju), te uvođenje modela minimalne mirovine, uz spomenutu reformu drugog mirovinskog stupa, mogu donekle jamčiti obranu umirovljenika od potonuća u potpuno siromaštvo, upućuje SUH.