Prednosti – Upoznavanje stranog jezika, kulture, različitih vrijednosti i poslovnih praksi, snalaženje u multikulturnim sredinama, zabava i putovanja očite su prednosti koje donosi studiranje u stranim državama, a „inozemna“ diploma u traženju posla može povećati konkurentnost. Za one koji studij u inozemstvu plaćaju sami ili iz roditeljskog džepa, ili su za studij dobili stipendiju novost je – ulaskom u EU hrvatski građani postaju ravnopravni s ostalim građanima EU i pri tome plaćaju jednake školarine.

Primjerice, budu li studirali u Švedskoj ili Škotskoj, hrvatski studenti ondje neće plaćati školarinu, dok će primjerice u Engleskoj plaćati istu cijenu kao i engleski kolege, a ne tri puta veću kao na pojedinim sveučilištima do sada. No, jedinstveni model ne postoji: na različitim sveučilištima i stupnjevima obrazovanja postoje različite školarine. Osim nižih školarina, hrvatski će građani dobiti pristup stipendijama za potporu studiranju koje su do tada bile namijenjene samo državljanima EU.

Ako na školovanju provedu pet godina, automatski stječu pravo stalnog boravka. Time uživaju sva prava i pogodnosti kao i državljani te zemlje: socijalno i zdravstveno osiguranje, naknadu za rodiljski dopust, dječji doplatak, prava iz mirovinskog osiguranja, pravo naknade za nezaposlene, porezne olakšice itd.

Izazovi – Iako je kroz Bolonjski proces i Lisabonsku konvenciju o priznavanju visokoobrazovanih kvalifikacija Hrvatska svojim studentima omogućila bezbolan nastavak školovanja u EU, to ne znači da priznavanje kvalifikacija neće tražiti vremena ili da će biti besplatno, iako znači da hrvatski građani ne moraju strepiti hoće li im studij biti priznat u Europskoj uniji. Povećana mobilnost studenata prema Hrvatskoj zahtijevat će dodatne programe na stranim jezicima, veće kapacitete domaćih fakulteta, rješavanje pitanja osiguranja i smještaja stranih studenata itd.