Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 13
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Stručnjaci upozoravaju

Dobrovićev plan za otpad je pun netočnih podataka

Slaven Dobrović
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
02.07.2016.
u 08:00

Dokumenti ne prikazuju razvoj cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj nego samo njegovog dijela, smatra Renato Šarc sa Instituta gospodarenja otpadom Sveučilišta Leoben iz Austrije

Ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović ne odustaje od nakane da donesene novi Plan gospodarenja otpadom (PGO) u Hrvatskoj od 2016-2022, iako je ministar u tehničkoj Vladi. Javna rasprava o novom PGO-u je okonačna, a na njega su iznesene brojne primjedbe. Neki stručnjaci za gospodarenje otpadom su dosta brutalno komentirali Dobrovičev plan pa su tako naveli da je on nesturečan, da je dosta podataka u njemu netočno, da su iznesene neke paušalne ocjene, da se brkaju pojmovi...

Renato Šarc sa  Instituta gospodarenja otpadom Sveučilišta Leoben iz Austrije za novi PGO i Stratesku studiju za period 2016. - 2022. kaže da se  radi se o dva vrlo loša dokumenta koji su napisani na osnovu dijelom netočnih i neutemeljenih podataka. Prema njegovu mišljenju, ti  dokumenti ne prikazuju razvoj cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj nego samo njegovog dijela.  

- Plan i Strateška studija su kao da se naručuju karoserija i gume od automobila, a motor ćemo izostaviti pa će automobil koštati manje i mi ćemo uštedjeti – slikovito kaže Šarc. Pojašnjava da ta dva dokumenta nisu usklađeni i dijelom se čak proturiječe. - Na osnovu takvih dokumenata nažalost nema jasne vizije za daljnji razvoj cjelovitog sustava gospodarenja otpadom – upozorava Šarc.

Predsjednica Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom i profesorica s Geotehničkog fakulteta Aleksandra Anić Vučinić je na 22 stranice napisala svoje komentare na Plan i Stratešku studiju, a za oba dokumenta je zaključila da ih je  potrebno povući iz procedure.  Ona među ostalim spornim smatra da je dužina trajanja javne rasprave od osam dana za Nacrt plana u kojem je definiran značajan zaokret u politici gospodarenja nedostatna za provedbu kvalitetne javne rasprave, tim više što u ovaj rok ulaze dva praznika i nedjelja. 

-  Nacrt prijedloga Plana u suprotnosti je sa Strategijom gospodarenja otpadom RH koja je još uvijek na snazi. Planski dokumenti države ne mogu biti u suprotnosti sa Strategijama.Veći dio Nacrta prijedloga Plana napravljen je paušalno s netočnim i/ili nedostatnim podacima, formulacijama, a terminima koji se koriste su zbunjujući, netočni, a i u nekim dijelovima nestručni – upozorava Anić Vučinić. Za ključni nedostatak prijedloga Plana navodi to što predloženi sustav nije napravljen temeljem ozbiljnih tehničkih, tehnoloških i financijskih analiza od strane stručnih osoba. Ona navodi da se u istom dokumentu na različitim mjestima pojavljuju oprečne ili različite tvrdnje, ciljevi i formulacije. 

- Predloženi „novi“ sustav se kontinuirano prezentira kao sustav koji donosi uštede, dok isto nije potkrepljeno niti jednim dokumentom iz kojeg je to vidljivo. Prijedlog ovakvog „novog“ sustava moguće je usvojiti isključivo nakon izrade ozbiljne i detaljne analize učinaka ovog plana - tehničkih, okolišnih i financijskih – ističe Anić Vučinić. 
Ona navodi da Plan i Strateška studia u velikoj mjeri sadrže različite podatke koji se obrađuju i međusobno su u koliziji. Strateška studija, napominje Anić Vučinić,  mora obraditi predložene sustave iz prijedloga Plana što u ovom slučaju nije napravljeno.

- Prijedlogom plana ukida se veći broj Centara za gospodarenje otpadom, a planira se implementacija velikog broja sortirnica i kompostana. Strateška studija ni u jednom poglavlju nije obradila ove nove elemente i njihov utjecaj na okoliš i prirodu . U Planu je naveden niz podataka koji su međusobno kontradiktorni i različiti, što je nedopustivo u ovako važnom dokumentu, stječe se dojam da je plan radilo više različitih osoba koje nisu međusobno surađivale – upozorava Anić Vučinić

Neke od konkretnih primjedbi: 

- U Tablici 1. dan je prikaz sastava komunalnog otpada u RH. Potrebno je navesti da se u postotku od 20 posto papira nalazi od četiri do 10 posto pelena. Ili navesti u koju su kategoriju pelene ubrojane. Pelene se naime ne mogu ili vrlo teško recikliraju te im postupak reciklaže nije isti kao i postupak reciklaže papira. Stoga se u daljnjim proračunima čini značajna greška kada se kreće od pretpostavke da se radi o 20 posto papira. 

- na stranici 3. navode se na dva mjesta različiti podaci za iste pojmove - da je količina komunalnog i proizvodnog u 2014 iznosila 3,5 milijuna tona , a na drugom mjestu se navodi 2,9 milijuna tona obrađeno, a da se 315.000 toma uvozi – ova dva pojma nemaju veze jedni s drugim i teško su usporedivi 
-  nejasno je što je točno sortirnica. Iz dijela teksta proizlazi da je to postrojenje koje će sortirati ostatni komunalni otpad, a iz drugog dijela teksta proizlazi da se radi o dodatnom sortiranju odvojeno prikupljenih komponenti komunalnog otpada. 

 Navodi se da je potrebno povećati kapacitete postrojenja za recikliranje otpadnog metala – uvidom u postojeće dozvole (a dijelom je navedeno i u ovom PGO) u RH postoje dostatni kapaciteti za recikliranje metala, stoga ovaj navod nije točan. 

pobrkane su vrijednosti kapaciteta za električni i elektronički otpad i otpadna vozila. Kapaciteti za EE otpad u RH su oko 66.000 t, a za vozila oko 250.000 t. Iz ovih se podataka kasnije izvode krivi zaključci o prekapacitiranosti.

 U poglavlju 1.2.1.8.8. Navode se apsolutno netočni i nestručni navodi. Digestat nije dobiven anaerobnim procesom poput bio sušenja ili kompostiranja u zatvorenom prostoru, kako se navodi. Digestat se dobije nakon proizvodnje biopilna u anaerobnom digestoru . Bilo tko tko je imalo tehnički obrazovan mora znati da se sušenje radi na zraku ili sa zrakom u kojem ima kisika, stoga taj proces ne može biti anaeroban. 

>>EK: Hrvatski plan o reciklaži otpada je nerealan

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije