Vrhovni sud u petak objavljuje presudu u slučaju Zlate Ebensparger, brazilske državljanke i Židovke podrijetlom iz Hrvatske, koja vraća pravo na povrat imovine oduzete za vrijeme Jugoslavije i stranim državljanima! Procjenjuje se da bi to moglo stajati državu nekoliko stotina milijuna eura, u svim slučajevima kad država neće moći vratiti nekretnine u naturi nego će naknada biti isplaćivana iz proračuna. Riječ je zapravo o provedbi odluke Ustavnog suda još iz 1999. godine, dakle još u doba kad ga je vodio Jadranko Crnić.

”Nepravedno je hrvatskim državljanima dati pravo na naknadu, a strancima ne”, ocijenio je tada Ustavni sud i ukinuo sporne odredbe Zakona o naknadi za oduzetu imovinu, ali vlasti su propustile umjesto ukinutih donijeti nove odredbe koje bi riješile pitanje uvjeta pod kojima će se strancima isplaćivati naknada za imovinu.

Zaštita zakonitosti

Stranci su uglavnom odbijani u upravnim postupcima koje vode državni organi, a Upravni bi sud ukidao odluke uprave. Međutim, kako bi sve bilo posve jasno, Građanski odjel Državnog odvjetništva zatražio je u nekoliko slučajeva zaštitu zakonitosti od Vrhovnog suda i svi su postupci stajali dok se ta odluka čekala.

Vrhovni sud dvojbu je razriješio i sad je i sudski potvrđeno da stranci, odnosno njihovi nasljednici prvog reda, imaju pravo na naknadu za imovinu koja im je oduzeta za komunizma.

No pravo nemaju svi, nego samo oni koji nisu obuhvaćeni međudržavnim sporazumima. Među njima su tako, primjerice, talijanska obitelj Luxardo koja traži povrat tvornice Maraske u Zadru u kojoj su proizvodili liker Maraskino. Obitelj Lanzetta traži palaču Milesi u Splitu, obitelj Vuletić povrat palače u kojoj je sada knjižara, a bračni par Piero i Angela Polic polažu pravo na hotel Park koji vrijedi 20 milijuna eura i tako dalje.

Čekali godinama

– Konačno, ovakvu smo odluku čekali godinama. Njome je potvrđeno pravo na povrat bez obzira na državljanstvo bivšeg vlasnika. Zagreb je bio zaustavio sve postupke u očekivanju ove odluke Vrhovnog suda – kaže Alfredo Mantica, podtajnik talijanskog ministarstva vanjskih poslova. Ističe da će druge zemlje “radosnije dočekati Hrvatsku ako taj problem riješi do ulaska u Europsku uniju”. Međutim, u tome treba biti realan, ističe Vladimir Đuro Degan, profesor emeritus međunarodnoga prava.

– Jako je dobro što se situacija pravno rješava i što će sad Židovi koji su stradali u Drugome svjetskom ratu ili protjerani Nijemci i Talijani imati pravo na naknadu. No, to treba provesti prema mogućnostima hrvatskog proračuna, razumnim mjerama kako mu se ne bi štetilo – kaže Degan te dodaje da bi sad Hrvatska na temelju reciprociteta isto trebala tražiti i od drugih zemalja. Primjerice, povrat imovine Hrvatima koji su imali imovinu u Vojvodini...