Područje obrazovanja i osposobljavanja prvenstveno je u djelokrugu država članica što znači da EU potiče suradnju između država članica te podupire i dopunjuje njihove aktivnosti, istodobno poštujući odgovornost država članica EU za sadržaj nastave te organizaciju sustava obrazovanja i osposobljavanja. Obrazovanje predstavlja važno područje zajedničke politike na razini EU budući da je znanje temelj društva i uspješnog gospodarstva. Stoga su zemlje članice EU uspostavile tzv. otvorenu metodu koordinacije obrazovne politike. Cilj je uskladiti nacionalne obrazovne politike i postići zajedničke ciljeve. Strateški okvir europske suradnje u obrazovanju i osposobljavanju je dokument   "Obrazovanje i osposobljavanje 2020.” usvojen 2009.

Pregovori s Europskom komisijom za poglavlje "Obrazovanje i kultura” zatvoreni su 2006. Utvrđena je visoka stopa usklađenosti hrvatskog sustava obrazovanja s onima u europskim zemljama. Slijedom obveza preuzetih pregovorima u području obrazovanja u hrvatsko su zakonodavstvo unesene odredbe koje će se početi primjenjivati od dana hrvatskoga  pristupanja EU. Odnose se na obrazovanje djece radnika migranata (državljana EU) i primjenu načela nediskriminacije spram državljana EU u odnosu na hrvatske državljane. Državljani EU će se upisivati u obrazovne ustanove u RH pod istim uvjetima kao državljani RH (npr. mogućnost besplatnog pohađanja visokih učilišta ako zadovoljavaju uvjete određene za  državljane RH). Osnovne i srednje škole državljanima EU morat će osigurati programe učenja hrvatskog jezika i pomoć u svladavanju programa na hrvatskome jeziku  te omogućiti  učenje materinjeg jezika i kulture države čiji su državljani.

Državljani RH će u EU moći studirati pod istim uvjetima kao državljani  zemlje u kojoj se nalazi sveučilište (npr. važit će jednaki iznos školarina). Pretraživanje visokih učilišta u EU moguće je preko portala Ploteus i mreže Eurydice. Hrvatska će nastaviti provoditi obrazovne reforme u svim područjima obrazovanja. Reforma visokog obrazovanja provodi se u okviru tzv. bolonjskog procesa čiji su ciljevi jasnoća, prohodnost i kvaliteta kvalifikacija. Bolonjski je proces instrument za harmonizaciju kvalifikacija u sustavu visokog obrazovanja stečenih u europskim zemljama i podrazumijeva uvođenje tri razine obrazovanja (preddiplomska – prvostupnik, diplomska – magistar struke i poslijediplomska – doktor znanosti ili umjetnosti). Reforma strukovnog obrazovanja provodi se u okviru u tzv. kopenhaškog procesa čiji su ciljevi modernizacija strukovnog obrazovanja, prohodnost, partnerstvo s industrijom, usklađenost s potrebama tržišta rada te s potrebama i sposobnostima pojedinca. Sve kvalifikacije u RH biti će opisane jednom od razina nacionalnog kvalifikacijskog okvira koji je povezan s Europskim kvalifikacijskim okvirom što će posebno pomoći poslodavcima u boljem razumijevanju kvalifikacija (npr. prvostupnik). Hrvatski kvalifikacijski okvir će omogućiti usporedbu ishoda učenja koji se postižu u obrazovnim ustanovama. 

Članstvom u EU Hrvatska će se aktivnije uključiti u ostvarivanje ciljeva iz strateškog okvira europske suradnje u obrazovanju i osposobljavanju: da cjeloživotno učenje i mobilnost postanu stvarnost, poboljšati kvalitetu i učinkovitost obrazovanja i osposobljavanja, promicati jednakost, socijalnu koheziju i aktivno građanstvo, osnažiti kreativnost i inovacije na svim razinama obrazovanja i osposobljavanja. Za ostvarivanje zajedničkih obrazovnih ciljeva zemalja članica EU na raspolaganju su sredstva Europskog socijalnog fonda (samo za države članice EU) i Programa za cjeloživotno učenje EU u kojem Hrvatska punopravno sudjeluje od 2011.