Val arktičke hladnoće koji već nekoliko dana središnju i istočnu Europu drži okovanu ledom već je odnio četrdesetak života, a temperature se u Bugarskoj i Rumunjskoj spuštaju i do -34 stupnja ispod ništice. Prema najavama prognostičara, sljedećeg tjedna možemo očekivati zatopljenje, no ugledni klimatolozi tvrde da je ova zima početak kratkoga ledenog doba koje će svijetom vladati u sljedećih 30 godina.

Klimatski džep

Mojib Latif, profesor s Leibnizova instituta Sveučilišta u Kielu i jedan od vodećih svjetskih klimatologa, čiji su radovi poslužili pri izradi UN-ova međunarodnog izvještaja o globalnom zagrijavanju, vjeruje da će sljedeća tri desetljeća biti svojevrstan klimatski džep, razdoblje hladnoće poslije kojega se nastavlja globalno zagrijavanje.

– Promjene u oceanskim strujama koje klimatolozi poznaju kao sjevernoatlantske oscilacije prevladat će nad globalnim zagrijavanjem i prouzročiti tridesetogodišnje hladno razdoblje. Nakon toga, prosječna će temperatura ponovno početi rasti do ekstremnih vrijednosti – izjavio je Latif tijekom UN-ove konferencije o klimi. S njegovom tvrdnjom slažu se i klimatolozi Američkoga nacionalnog centra za snijeg i led. Kako tvrdi njihov istraživač Mark Serreze, oceanske struje znatno pridonose promjeni temperature, a hladni džepovi koji se pojavljuju zbog stakleničkih plinova sastavni su dio procesa globalnog zagrijavanja.

Mit interesnih skupina

– Hladna se i topla desetljeća izmjenjuju već neko vrijeme. Između 60-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća Zemlju je potresalo hladno razdoblje, potom je do 2005. temperatura neprestano rasla, a sada ponovno imamo globalno zahlađenje koje će trajati desetljeće ili dva. Povezano je to s ciklusima aktivnosti Sunca i nuklearnih reakcija koje se na njemu odvijaju – kaže prof. dr. Vladimir Paar, jedan od najpoznatijih hrvatskih teorijskih fizičara i član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Kako tvrdi, Zemlja se neprestano udaljava od Sunca, a globalno zahlađenje očekivan je proces. Prema njegovim riječima, za dvadeset, pedeset ili najviše stotinu godina može se očekivati početak novog pravog ledenog doba, a globalno zagrijavanje kojem je čovjek uzrok mit je bez stvarna uporišta koji potiču različite interesne skupine.

– Hlađenje i zagrijavanje Zemlje prirodni su procesi koji se događaju milijunima godina, a da nije bilo ispuštanja stakleničkih plinova, već bismo bili u ledenom dobu. Ispuštanje CO2 iz tvornica nad kojim se mnogi zgražavaju zapravo je pozitivno djelovalo na klimu i odgodilo ulazak u ledeno doba – kaže Paar.

"Istra će izgledati kao Zagorje, a Zadar će biti sjever Jadrana"

Prema tvrdnjama akademika Vladimira Paara, ledeno doba koje će nastupiti za dvadeset do stotinu godina znatno će promijeniti izgled svijeta. Uz 12 stupnjeva niže temperature, ledenjaci će se proširiti preko velikog dijela Europe, a razina mora bit će znatno niža nego danas.

– Ledenjaci će prekriti Europu sve do Slovenije, no Hrvatska neće biti zahvaćena ledenim pokrivačem. Posve je drukčije s razinom mora koja će pasti oko 140 metara. Jadranska će obala izgledati posve drukčije nego danas, more će se povući, a Istra će ostati na suhom. Prije će nalikovati na Hrvatsko zagorje nego na poluotok, a najsjevernija će točka Jadrana biti kraj Zadra, kaže Paar.