U Austriji, zemlji koja trenutačno predsjeda Europskom unijom, ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je znanstvenu studiju koja je uzburkala duhove jer se tvrdi da 40 posto tamošnjih muslimana navodno ne želi integraciju u austrijsko društvo. Prema istoj studiji, više od 40 posto domaćeg stanovništva ima navodno negativan stav prema islamu. Ako se prisjetimo nedavnih polemika na relaciji Europa islamske zemlje zbog danskih karikatura Muhameda, ako primjerice u susjednoj Sloveniji, koja je također članica Europske unije, političari skupljaju potpise protiv gradnje džamije u Ljubljani, nije li ovakva studija, čiju znanstvenu utemeljenost stručnjaci opovrgavaju, dolijevanje ulja na vatru?
Dok u Americi svaki doseljenik koji dobije američko državljanstvo odmah postaje građanin Sjedinjenih Država, u Europi ostaje tek "nositelj putovnice" dotične zemlje. Iranac koji desetljećima živi u Austriji i koji je prije 25 godina diplomirao na tehničkom fakultetu danas još radi kao vozač taksija: "To mi je najsigurnije", objašnjava uz osmijeh. "Dobra mjesta ionako dobivaju domaći kolege." Čak 43 posto bečkih učenika nema njemački kao materinski jezik.
Međutim, umjesto da se ta raznolikost shvati kao veliko bogatstvo te da se učitelji i nastavnici užive u jezike i kulture zemalja iz kojih djeca dolaze, to se u javnosti doživljava kao "porazna činjenica". Pri dodjeli državljanstva kandidatu se predočuju nekakvi testovi s pitanjima iz kulture njemačkog govornog područja ili čak iz povijesti Austrije, na koja ni mnogi domaći stanovnici ne bi znali odgovoriti.
Nakon kontroverzne studije ministarstva unutarnjih poslova postavlja se pitanje žele li europske države uopće integraciju doseljenika iz islamskih zemalja. Mohamed Mahmud, vođa islamske mladeži u Austriji, stavlja to pod veliki znak pitanja, upozoravajući istodobno da se muslimani sasvim sigurno neće integrirati na onaj način na koji žele njihovi austrijski domaćini.
Ali zašto u Beču baš sada mašu "baukom" islama? Jedan od odgovora na to pitanje treba potražiti u činjenici da će se u Austriji na jesen održati parlamentarni izbori čiji bi ishod, prema ispitivanjima javnog mnijenja, za sve stranke mogao biti vrlo tijesan. Nedavna iskustva pokazuju da su teme kao što su protivljenje istočnom proširenju Unije ili strah od stranaca ili islama, na žalost, vrlo unosne, i to ne samo u populističkih političara poput Haidera.
Najnoviju studiju, naime, naručila je vlada kancelara Schüssela, na čijem se čelu nalaze narodnjaci. Ministrica unutarnjih poslova Lise Prokop njihova je istaknuta članica. Nije li srednja Europa i dalje ksenofobično društvo?
