Profesor B. Buy Peters, jedan od najcitiranijih autora u svijetu na području javnih politika, javne uprave i politologije, na poziv prof. dr. Ivana Koprića iz Instituta za javnu upravu sudjelovao je u radu politološke konferencije u Dubrovniku, a u Zagrebu je u utorak održao i predavanje o javnoj upravi. Prof. Peters predaje na Sveučilištu u Pittsburghu, autor je više od 40 knjiga o javnoj upravi i institucionalizmu, stotina članaka i ostalih radova i istraživanja, član je redakcija brojnih časopisa, gostuje na brojnim sveučilištima diljem svijeta. Bio je savjetnik finske, japanske i kanadske vlade.
Što biste savjetovali liderima jedne male tranzicijske zemlje koju muči korupcija?
Dobri su primjeri Singapur i Hong Kong, male uspješne zemlje. Njihovi su glavni instrumenti dobre plaće za zaposlenike u državnoj upravi te vrlo oštra politika prema korupciji, visoke kazne za one koji budu uhvaćeni u koruptivnim kaznenim djelima.
U Hrvatskoj su mnogi uvjereni da su plaće u državnoj upravi ionako previsoke.
Možda jesu, ali ako plaćate kikirikijem, imate majmune. Ako želite nekoga zadržati, morate ga platiti. Sad ulazite u Europsku uniju, time se otvaraju mogućnosti i prilike i za zapošljavanje, a ako službenici i stručnjaci ovdje nisu dobro plaćeni, oni će otići. Svatko tko je talentiran, dobit će priliku i otići će.
Koji može biti prvi korak u reformi državne uprave, koju hrvatske vlade jedna za drugom već dugo odgađaju?
Moguće je prvo provesti rezove u broju zaposlenih ili pak prvo promijeniti procese, a onda vidjeti gdje su viškovi. Naime, moguće je da – iako ukupno imate previše zaposlenih – na nekim područjima zapravo imate velik manjak.
Koliki je utjecaj velikih korporacija na politiku u SAD-u?
U svakom slučaju prevelik. Korporacije nemaju pravo glasa, ali imaju novac.
U hrvatskim medijima gotovo da i nema kritičkih članaka o velikim hrvatskim korporacijama.
Ozbiljne novine u SAD-u imaju i takve članke, oglašivači na to ipak ne mogu utjecati niti takve novine, poput New York Timesa, mogu sebi dopustiti prevelik utjecaj oglašivača. Uostalom, svakome, pa i vlasnicima i direktorima velikih korporacija, korisno je pročitati kritičke primjedbe, kritika je svakome nužna.
Bavite se i tzv. građanskim menadžmentom, odnosno sudjelovanjem građana u vlasti i u upravljanju. Zanimljiva je to tema, osobito u Hrvatskoj, gdje je poznat pojam samoupravljanja.
Sudjelovanje građana vrlo je važno i upravljanje se sada razvija upravo u tom smjeru. Mislim da je volonterski rad zanimljiv primjer sudjelovanja građana. Primjerice, moja supruga radi kao volonter u brizi za starije i nemoćne, na to se troši velik novac iz federalnih izvora i o njegovoj potrošnji odlučuju građani.
U Hrvatskoj se upravo vode rasprave o privatizaciji velikih javnih servisa, poput elektroprivrede. Kakva su iskustva u SAD-u?
U SAD-u je gotovo sve već jako dugo privatno, a iskustva su različita, mješovita, ne mogu reći ni da su samo dobra ni da su samo loša. Najvažnije je u tome imati jake regulatore koji će imati nadzor nad radom privatnih korporacija koje isporučuju struju ili obavljaju neki drugi servis. Primjerice, da bude točno određeno na koji se način određuju ili povisuju cijene. To može biti, primjerice, određeno formulom koja je vezana za opći rast cijena kao u nas.
Hm Evo, čovjek rekao sve u nekoliko rečenica. Ali takvo razmišljanje je u hrvatskoj državnoj upravi, - paralelni svemir. U državnoj službi ostao je slabo plačeni otpad po političkoj direktivi i rodijačkim vezama. Ideja nema, ili ako ih se ima,, jadna ti majka, - letiš da sve zvijezde vidiš, jer je neki šef rekao da to tako ne može, budući da to njemu koruptivno ne odgovara. Manjak je u stvarnoj operativi, jer je preslabo plačena i prestresna. Višak je u naučno-znanstvenim triper uredima, u kojima ni sami voditelji projekta, ne znaju na što im se odnosi projekt, ali nek ga bude. Iako ne volim EU i protiv sam ulaska u nju, veselim se što će neki njeni procesi sastrugati sa državne kase umišljene veličine, koje ni do dan danas nisu uspjele otkriti koja im je lijeva, a koja desna ruka, a upravljaju našim životima.