U žestokim javnim prepucavanjima zbog načina rješavanja slučaja Franak, koja su prethodila izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju, nekako je javnosti promaknula informacija o tome da su predlagateljima zakona banke nudile 20-postotno smanjenje prosječne kamatne stope po kojoj su krediti u švicarcima odobravani. Dosad se u “virtualnim” izračunima posljedica promjena ZPK računalo da bi dužnici u francima mogli plaćati oko 30 posto nižu kamatu koja bi kompenzirala rast tečaja, no čini se da ni nova promjena zakona neće do kraja riješiti njihove probleme.
Nespretna formulacija
Umjesto spasa mogla bi im donijeti tek – nove sporove. Naime, prema prijedlogu promjene ZPK, koji je upravo prošao prvo saborsko čitanje, maksimalna kamata limitirala bi se tako da kamatna stopa i fiksna marža ne smiju biti veće od početnih, u trenutku sklapanja ugovora o kreditu. Tu leži problem, jer fiksnih marži u vrijeme kad su se sklapali krediti u švicarcima uopće nije bilo. Fiksirane su mnogo kasnije. Sad su takvom nes(p)retnom formulacijom predlagatelji zakona otvorili bankama prostor za pravna nadmudrivanja s klijentima.
Nejednak tretman
Hrvatska udruga banaka smatra da je najveći problem u postojećem prijedlogu ZPK upravo u pokušaju “povratka na početnu fiksnu maržu”.
– Glavni razlog je da “početne fiksne marže” jednostavno nema, što je jasno već iz prve rečenice te točke koja uređuje upravo ugovore bez parametra, dakle i bez fiksnog dodatka. Stoga se mogu očekivati problemi s interpretacijom, što će bez sumnje rezultirati brojnim sudskim sporovima, odnosno u praksi učiniti propis neprovedivim – ističe direktor HUB-a Zoran Bohaček.
Napominje da ova klauzula vodi nejednakom tretmanu različitih klijenata i nejednakom tretmanu klijenata različitih banaka.
Umjesto interveniranja u postojeće ugovore, što bi bilo retroaktivno i nejednako u učincima u odnosu na potrošače s obzirom na vrijeme njihova zaduženja, banke se, tvrdi Bohaček, zalažu za razumno rješenje. I to upravo smanjenje kamate.
– Banke mogu prihvatiti pretpostavku iz ZPK da je aprecijacija valute na koju je vezan kredit veća od 20 posto izvanredna okolnost koja opravdava jedno pravično privremeno preuzimanje tereta, presudno nastalog aprecijacijom. U praksi to znači da bi se mogla provesti kamatna olakšica za dužnike koji su se našli u takvim okolnostima, za vrijeme trajanja izvanrednih okolnosti – prvi put je čelnik HUB-a uime banaka priznao potrebu obeštećenja klijenata.
HUB je, otkriva Bohaček, taj stav iznio Ministarstvu financija i Odboru za financije i državni proračun Hrvatskog sabora i pozvao na dodatnu raspravu i analize mogućih učinaka zajedno s HNB-om.
Prema njihovu prijedlogu, izračunali smo, prosječna kamata od 4,4 posto u trenutku odobrenja pala bi na 3,52 posto, dok bi promjena ZPK s efektom od 30 posto kamatu spustila na 3,08 posto.
>>Linićev protuudar: Rata kredita u švicarcima oko 20 posto manja
