Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 165
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Genske kopije

Slavonsko čudo: Učenici iz Broda kloniraju biljke

biljke
Foto: Ivica Galović/Pixsell
1/4
27.03.2010.
u 19:45

Novcem dobivenim preko CARDS programa slavonskobrodska Srednja škola Matije Antuna Reljkovića prije nepune dvije godine osnovala je laboratorij za mikropropagaciju i kloniranje biljaka u uvjetima in vitro.

Koliko god nevjerojatno zvučilo, jedini centar za kloniranje biljaka u regiji ne nalazi se u nekim razvikanim agronomskim institutima u Zagrebu, Beogradu, Sarajevu i drugim velikim gradovima, već u prostorima strukovne srednje škole u Slavonskom Brodu.

Novcem dobivenim preko CARDS programa slavonskobrodska Srednja škola Matije Antuna Reljkovića prije nepune dvije godine osnovala je laboratorij za mikropropagaciju i kloniranje biljaka u uvjetima in vitro. Taj laboratorij danas pohode i profesori sa sveučilišta u regiji.

Hormonska terapija

– Školu razvijamo kao centar izvrsnosti, mjesto na kojemu se učenici susreću s najsuvremenijim tehnikama u agronomiji, kako bi nakon školovanja mogli raditi bilo gdje u svijetu. U ovome trenutku bolje smo opremljeni od većine strukovnih poljoprivrednih škola u Europi i Americi – kaže ravnatelj škole Vlado Prskalo, koji u toj ustanovi razvija Centar za biotehnološko istraživanje. Laboratorij za mikropropagaciju biljaka prostire se na stotinjak kvadratnih metara, i to nekadašnje zapuštene pomoćne učionice, a napunjen je opremom vrijednom oko 770.000 eura.

Uz pomoć visoke tehnologije, agronomi i inženjeri biotehnologije s učenicima viših razreda proizvode klonove, genski istovjetne kopije odabranih biljaka izvanrednih svojstava. Sav posao odvija se u strogo sterilnim uvjetima, pod kontroliranom temperaturom zraka, a ulazak u prostorije dopušten je samo u sterilnim ogrtačima i papučama.

Proces kloniranja počinje odabirom biljaka čiji se genski duplikat želi stvoriti i njihovom temeljitom dezinfekcijom. Postupkom termoterapije matične se biljke izlažu temperaturama iznad 30 Celzijevih stupnjeva, peru se u mješavini alkohola i klornih spojeva kako bi se s njihove površine uklonila sva nečistoća i virusi.

Nakon sterilizacije biljke prolaze testove živosti i sterilnosti kako bi se osiguralo da je matični genski materijal koji ulazi u proces slobodan od virusa i da ima životni potencijal potreban za uspješan razvoj klona.

– S vrha matične biljke uzimamo posebnim pincetama komadiće tkiva i uvodimo ih, pod mikroskopom, u pripremljene uzgojne podloge, načinjene od mješavine mikrohraniva i makrohraniva te šećera. Te uzgojne podloge posebno se pripremaju za svaku vrstu biljke koja se klonira jer eksplantat nema korijene i ne može vršiti fotosintezu, pa ga zato u prvoj fazi kloniranja hranimo šećerom – objasnila je dipl.inž. biotehnologije Ljiljana Erceg, koja vodi laboratorij mikropropagacije.

Nakon mjesec dana razvoja na hranjivoj podlozi i pod strogo kontroliranim uvjetima svjetla i temperature, koja se osigurava posebnim komorama, eksplantat je dovoljno razvijen za prvu hormonsku terapiju, kojom se potiče rast bočnih izboja biljke. Ti vrhovi rabe se za umnožavanje biljaka jer od jednog eksplantata skinutog s matične stabljike nasađivanjem na podlogu dobiva se desetak genski potpuno identičnih biljaka.

Sljedećeg mjeseca prelazi se na treću fazu postupka, u kojemu se izbacuju hormoni za bočni razvoj. U hranjivu se podlogu dodaju hormoni za poticanje rasta korijena kako bi klonirane biljke mogle samostalno crpiti hranu iz zemlje kada budu poslane u proizvodnju. Postupak mikropropagacije završava se otprilike tri mjeseca nakon prvog zahvata. Tada se klonirane biljke s izraslim korijenom prenose u komore za očvršćivanje, u kojima im se uskraćuje šećer kako bi se priviknule na uvjete u prirodnom okolišu.

Zainteresirani koncerni

- Naš laboratorij nema samo edukacijsku svrhu već i komercijalnu. Do sada smo proizvodili genske kopije idealnih sadnica kupine, maline i jagode, nekoliko vrsta ukrasnog bilja, a u tijeku su pripreme za proizvodnju stevije.

Ta biljka slađa je četrdeset puta od šećera, a pogodna je i za dijabetičare, pa se za njezinu proizvodnju zanimaju, a samim time i za presadnice uzgojene u laboratoriju, i velike prehrambene kompanije – kaže dipl.ing. Ljiljana Erceg.

Komentara 13

Avatar m_m
m_m
20:17 27.03.2010.

Odma optuižit, zabranit i oporezovat! Šta to oni imaju tu klonirat i za koga ...

QU
queen
20:36 27.03.2010.

svaka čast klinci... kad postanete gotovi znanstvenici svijet će se trgati za vas, a hrvatska će vas tretirati kao nepismene... i ne zanosite se da ćete postati članovi HAZU....

Avatar Dančo
Dančo
12:24 28.03.2010.

bravo klici...probajte klonirat piranski zaljev i dimnjak do otvorenog mora.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije