Otok znanja
Siniša Grgić i njegovi partneri oštetili Koločep za 4,3 mil. kn
Istraga pokrenuta protiv Siniše Grgića, Davora Lauca, direktorice Mare Musladin i državljanina Francuske Guya Maranzana.
Zbog ozbiljne sumnje u kriminal na Koločepu, dubrovačko Županijsko državno odvjetništvo zatražilo je provođenje istrage protiv zamjenika predsjednika Vijeća HRT-a Siniše Grgića i još trojice kompanjona. Tužitelji Grgića, Davora Lauca, Maru Musladin (direktoricu hotela) te Francuza Guya Maranzana terete za zloporabu položaja i ovlasti i traže istragu protiv njih.
Tereti ih se da su turističko poduzeće u sklopu kojeg je hotel Koločep što ga je kupila njihova udruga “Otok znanja” oštetili za 4,3 milijuna kuna. Priča je, kako je to Večernji pisao prije mjesec dana, sumnjiva od početka, od 2005. godine kada je neprofitna ustanova Otok znanja (osnivači Grgić, Lauc i Željko Markota) konkurirala za Koločep, i to projektom koji je tamo trebao privući svjetsku znanstvenu elitu. HFP, koji je posjedovao oko 88 posto dionica Koločepa, dao im je prednost pred izdašnijim ponudama G. Štroka, E. Tedeschija i drugih.
Otok znanja izabran je na temelju obećanja o ulaganju 200 milijuna kuna. Obećalo se namaknuti novac iz pretpristupnih fondova EU, uz donošenje prostornog plana. Bilo je priloženo i pismo namjere (ne i jamstvo) PBZ-a. U DORH-u ova obećanja ocjenjuju kao nemoguće uvjete i navode da Fond nije tako smio prodati Koločep. Nakon otprilike dvije godine Ž. Markota je shvatio “kako su Grgić i Lauc od početka imali rezervni, moguće i glavni plan – jeftino kupiti objekte i skupo ih dalje prodati”. Markota je DORH-u ponudio svoje spoznaje o nepravilnostima.
Posebno o trenutku kada je u igru stupio i škotski poduzetnik Arthur Hughes koji je svjesno kreditirao ustanovu pod lihvarskim uvjetima, kaže Markota. Zbog izigranog projekta prosvjeduju i stanovnici Koločepa koji su peticiju protiv propasti otoka uputili predsjedniku i premijerki RH.
Kome je mozak bio oteknut pa je počeo splašnjavati?
Počeo razmišljati i napokon djelovati.
Samo da to nije tek krinka da se nešto, kao, počelo raditi pošteno.
















