Ako se nama oduzme pravo na božićnicu i regres, mi želimo znati na što će se taj novac potrošiti. Ne mogu se smanjivati radnička prava ako se istodobno ne režu i ostali proračunski rashodi, poručuju sindikati javnih službi nakon najave potpredsjednika Vlade Ivana Šukera kako novca za isplatu i božićnica i regresa nema. Od Vlade traže da im, osim ideje o rezanju prava iz kolektivnog ugovora, prezentiraju i niz konkretnih mjera koje bi, uz taj ušteđeni novac, pomogle oporavku proračuna. Naime, ako bi se za oko 240.000 radnika uskratile božićnice i regres, ušteda bi iznosila oko 1,4 milijarde kuna, a ako bi ostale ili božićnice ili regresi, u državnoj bi blagajni ostalo oko 700 milijuna kuna.

Štrajkovi nisu rješenje

Bude li se u pregovorima moglo birati što od stečenih prava ostaje, sindikati će zasigurno izabrati regres jer se isplaćuje sredinom godine, a do isplate božićnica u prosincu "tko živ, tko mrtav".

– Ako se režu ili ukidaju naši regresi i božićnice, ta se prava moraju rezati i u javnim poduzećima, ali i u privatnom sektoru – kaže Vilim Ribić iz Nezavisnog sindikata znanosti i obrazovanja te napominje kako postoje modeli da njihovu sudbinu dijele i u realnom sektoru. 
– Vrlo jednostavno, njihove se božićnice i regresi mogu oporezivati pa da svi budemo u istom košu. Mi suosjećamo s radnicima koji su dobili otkaze kod privatnika ili rade, a ne primaju plaće. Međutim, što je s onim radnicima koji rade, primaju plaće, regrese i božićnice? Sindikati neće pristati na rezanje svojih prava ako se ne režu prava i ostalima. U Hrvatskoj konačno mora biti pravednosti. Ako se proračun spašava isključivo rezanjem jednoj populaciji, to nije dobro i mi to nećemo prihvatiti – dodaje Ribić. On ima i solidnu oporbu unutar sindikata koja zasad želi biti anonimna, ali poručuju kako ne postoji uvjet pod kojim bi pristali na rezanje stečenih prava. Tvrde da su javne i državne službe već dale svoj obol kada su im smanjene plaće. Njihovo smanjenje plaća, kažu, pobija moguće tvrdnje iz Vlade kako su svi zaposleni u državi već dali svoj prilog izlasku iz krize plaćajući krizni porez. Ribić ističe da nikakvi štrajkovi ni prosvjedi nisu rješenje, ali ako se u radnička prava zaposlenih u javnim službama i državnim službenicima budu ukidala ili rezala bez dogovora, sindikati će iskoristiti sve ono što im je na raspolaganju.

Ne libimo se tužbi

– I lanjska božićnica je najprije prepolovljena, a sad je isplaćena do posljednje lipe, kako to kolektivni ugovor i propisuje. Zaprijetili smo tužbom tada, i ne libimo se tog poteza i ubuduće. Vlada je svjesna da takav spor ne mogu dobiti i da od njega mogu imati samo još više štete. Nakon tužbe, naime, morat će platiti i puni iznos i pripadajuće kamate. Što se tiče sindikata državnih službenika, očekivati je da će oni kao i dosad stati uz Vladu i prihvatiti ono što u Banskim dvorima odrede kao nužnost. Naravno, ako se javne službe za nešto izbore, to bi se u konačnici primjenjivalo i na državne službenike.