Paralelno s imenovanjima novih predsjednika i članova uprava državnih tvrtki, Ministarstvo gospodarstva priprema i novi pravilnik o njihovim plaćama koji će im omogućiti znatno veće plaće i dodatne nagrade, ali i kazne.

Veći izazov, veće nagrade

Novi pravilnik bit će gotov do kraja ožujka, a kako stvari zasad stoje, šefovi državnih poduzeća imat će osnovicu plaće do najviše 25 tisuća kuna, a ovisno o njihovim poslovnim rezultatima, uz plaću će dobiti još i bonuse ili pak novčane penale.

Koliki će biti raspon između minimalnih i maksimalnih bonusa i penala, još nije dogovoreno, doznajemo od izvora bliskog Vladi.

– O tome još razgovaramo. Ali je sigurno da će bonusi, kao i kazne, varirati od kompanije do kompanije, a varirat će i osnovice direktorskih plaća – kaže naš sugovornik.

Ukratko, šefovi uprava onih državnih poduzeća koje su monopolisti (poput Hrvatskih voda, Šuma ili HEP-a) najvjerojatnije će imati niže osnovice i manje maksimalno dopuštene bonuse od njihovih kolega na čelu državnih kompanija koje posluju po tržišnim uvjetima i natječu se u otvorenoj tržišnoj utakmici (primjerice Hrvatska pošta, Poštanska banka ili Croatia airlines).

Novi pravilnik o plaćama u upravama javnih poduzeća ministar gospodarstva Radimir Čačić obećao je izraditi najkasnije do kraja ožujka, a do tada bi trebalo vrijediti pravilo koje je bivša premijerka Jadranka Kosor uvela u srpnju 2009. godine. U sklopu antirecesijskih mjera, bivša je Vlada plaće predsjednicima i članovima uprava u državnim poduzećima ograničila na najviše 3,2 prosječne plaće u Hrvatskoj. Ovisno o stažu i poreznim olakšicama, direktorske plaće tako su ograničene na 18 do 19 tisuća kuna. No, mnogi su direktori javnih poduzeća doskočili toj Vladinoj odluci i isposlovali menadžerske ugovore koji im jamče vrlo izdašne otpremnine. I tako, zapravo, "podebljali" svoja ukupna primanja. Tako, primjerice, šef HŽ-a Zlatko Rogožar u slučaju smjene ima pravo na otpremninu u visini deset plaća (189 tisuća kuna), a predsjednik uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić osigurao si je otpremninu od 12 plaća ili više od 200 tisuća kuna.

Nakon otkaza – minimalac

Stoga u Ministarstvu gospodarstva planiraju ukinuti povlaštene otpremnine, odnosno direktori javnih poduzeća imat će pravo na otpremnine kao i bilo koji radnik – iznos jedne trećina plaće umnožen s godinama staža, a maksimalno do ukupnog iznosa od šest plaća.

– Zasada je prijedlog takav. Drukčija rješenja moguća su u slučaju da na tomu bude inzistirao netko od resornih ministara, a Vlada njegove argumente prihvati – kaže naš izvor.