Antibiotici u rijeci Savi, i to u velikim i nekontroliranim količinama, koje se u najvećoj mjeri mogu objasniti isključivo industrijskim zagađenjem nekoliko kilometara uzvodno od Zagreba, takvo stanje opisuje studija napravljena u sklopu NATO-ova programa “Znanost za mir” iz prosinca 2010. Dokument, koji je do objave u Forumu javnosti bio sasvim nepoznat, izradili su Norveški institut za ispitivanje voda (NIVA) i Institut Ruđer Bošković (IRB) na osnovi IRB-ovih mjerenja razina kemijskih zagađenja u vodama Save u godinama 2006., 2007. i 2008. i to od slovenske granice do Siska.
U dijelu koji se tiče farmaceutskih komponenti, utvrđeno je da je u otpadnim vodama Zagreba te u Savi stanje slično onom u velikim gradovima zapadne Europe i SAD-a. Ali s jednom bitnom iznimkom – trima makrolidnim antibioticima. Za mišljenje o tvrdnjama iz znanstvenog dokumenta iz NATO-ova programa upitali smo Franju Plavšića, ravnatelja Hrvatskog zavoda za toksikologiju. On ne misli da su antibiotici u Savi neposredna opasnost za ljudsko zdravlje. Međutim...
– Glavni je problem da se stvaraju bakterije koje su otporne na antibiotike – kazao je Plavšić.
Odnosno, duga izloženost bakterija antibioticima u prirodi može dovesti do razvoja superbakterija, pred kojima bi dotični antibiotici bili nemoćni, pa bi i izloženost ljudi tim bakterijama bila velika opasnost za javno zdravlje. Za te antibiotike tim od 24 hrvatska i norveška znanstvenika u studiji zaključuje da u tolikim koncentracijama u rijeci koja prolazi kroz pola Hrvatske nikako ne mogu biti posljedica pukog ispuštanja zagrebačkih otpadnih voda, odnosno upotrebe lijekova koje koriste Zagrepčani, nego je riječ o “bitnom utjecaju proizvodnih pogona, smještenih nekoliko kilometara uzvodno od Zagreba”, odnosno nizvodno od granice Slovenije i Hrvatske. Iako dokument Plivu ne navodi poimence, jedina takva tvornica ondje jest ona Plivina.
Opširnije o ovoj i drugim temama čitajte u novom broju Foruma.
Otvori KEKS Pay
Ako imate neku upalu, preporučam čašu vode iz Save svkih 12 h poslije obroka.