Svi hrvatski rektori postigli dogovor o iznosu školarina prema godini studija
Samo brucoši koji polože sve ispite u godini neće plaćati studij
Prva je godina besplatna, ali od druge svaki ECTS bod manje od maksimalno mogućih 60 studenti će plaćati oko 300 kuna.
Najveća je novost koja ove jeseni čeka sve brucoše besplatan studij. Školarina je ukinuta za studente prve godine pa ni jedan student prve godine ne može reći da nema istu startnu poziciju kao i ostali. Međutim, u višim godinama besplatno će studirati samo superuspješni. Drugim riječima, samo oni koji skupe svih 60 ECTS bodova koliko jedna akademska godina i nosi. Svi ostali određeni iznos školarine morat će platiti, a koliko ovisit će isključivo o broju prikupljenih ECTS bodova.
50 ECTS bodova - 3000 kuna
Prema dogovoru svih hrvatskih rektora, brucoši koji u idućoj akademskoj godini ne uspiju skupiti ni 42 ECTS boda platit će puni, maksimalan iznos školarine, a oni koji skupe od 42 pa do 59 platit će školarinu po tzv. linearnom modelu za onoliko ECTS bodova koliko im nedostaje do maksimalnih 60. Određena je i vrijednost pojedinog boda i iznosit će oko 300 kuna. Tako će student koji u akademskoj godini skupi, primjerice, 50 ECTS bodova, platiti školarinu za 10 ECTS bodova, odnosno otprilike 3000 kuna.
S obzirom na to da fakulteti zbog ukidanja školarina za brucoše ostaju bez sigurna izvora prihoda, rektori su s Ministarstvom znanosti postigli dogovor da se fakultetima za svakog studenta kojeg upišu ove jeseni iz proračuna da 50 posto vrijednosti maksimalne školarine koja vrijedi na tom fakultetu i koju će plaćati i svi oni koji ne skupe minimalno 42 ECTS boda.
Medicina najskuplja
To je bio i razlog da se svi fakulteti u državi podijele u tri kategorije i samim time u tri “cjenovna razreda” kako bi se završilo s praksom koja je do sada vrijedila da je na, primjerice Pravnom ili Medicinskom fakultetu u Zagrebu školarina viša nego na tim fakultetima u Splitu i Osijeku.
Dogovorena je maksimalna školarina na društveno-humanističkim fakultetima 5500 kuna, na tehničkim 7370 kuna, a na medicinskim 9240 kuna.
Jasmina Havranek: Prepoznati smo kao zemlja koja kreće u dobrom smjeru
Naša Agencija za visoko obrazovanje u međunarodnim obrazovnim asocijacijama dobro kotira. Upravni odbor EREF-a proglasio ju je primjerom dobre prakse, a mrežna agencija za osiguranje kvalitete u visokom obrazovanju središnje i istočne Europe njezinu ravnateljicu prof. Jasminu Havranek izabrala je za članicu Upravnog odbora.
– To nam je satisfakcija i pokazatelj da je Hrvatska prepoznata kao zemlja koja je krenula u dobrom smjeru – komentirala je prof. Jasmina Havranek.
Manjak prostora
Naši fakulteti daleko su od preporuka Europske unije da svaki upisani student društvenih i humanističkih fakulteta ima barem šest četvornih metara prostora, a oni s tehničkih, biomedicinskih i biotehničkih fakulteta barem 10 četvornih metara.
Premalo nastavnika
Osim što nam na fakultetima nedostaje prostora “tanki” smo i s nastavnicima. Prema preporuci EU, na svakih od 20 do 30 studenata fakultet bi trebao imati jednog zaposlenog nastavnika. U tehničkom i biomedicinskom području taj je omjer još stroži.
Tko je sposoban dati godinu za godinu neka studira gratis
Tko nije, neka plati ili neka doma spava, -manje će koštat državu
Hrvatskoj nisu potrebni intelektualci koji za studij od 5 godina potroše 6, 7, 8 ili više godina.
I moja baba bi za 7 godina završila fakultet.
Dokazano je da se sa IQ 75 može završit fakultet ali u 7 godina umijesto za 5.
Zar nam trebaju intelektualci sa IQ 75 ?
kad sam upisivala fakultet platila sam 7500kn(školarina i "troškovi upisivanja")...
završila sam prvu godinu i položila sve u roku i skupila famoznih 60 ECTS bodova...
zato sto sam se pošteno namučila i pošteno zagrijala stolicu kada je trebalo...i da...imam društveni život kao i svi ljudi...
uz malo truda svi bi mogli imati besplatno školovanje!
Slažem se sa donjim komentarom da bi trebalo sve fakultete donekle uskladiti i omogučiti 4 roka na godinu...a sa samim zakon o plaćanju se slažem...sa ovima koji traže besplatno bez uvjeta ne mogu se nikako složiti, mislim pa onda bi svi vječno studirali, dobro skoro svi...primjer - recimo da imam statistiku iz 3. semestra i besplatno mi je bez obzira da li položim ili ne, normalno da se neću gnjaviti s tim preko ljeta ako mogu fino dalje upisati besplatno...
























ne društvo diploma, da se razumijemo.
besplatnim školovanjem došlo se do debilnih profesora i još debilnij studenata.
oni umislili da imaju prava nasve, it obesplatno.
e pa prijatelji, besplatno može biti samo za one koje država treba.
znači, država bi morala plaćati studij samo onolikom broju studenata na koje računa u državnim službama, i još malo koji svojim znanjem a lošim materijalnim prilikama to zaslužuju.
svi ostali, sa novcem ali slabijim znanjem (ajmo diferencirati znanje od ocjena!), neka plate svoje školovanje, pa nek idu u svijet kud žele, slobodni od svega.
zašto bi jedna sirota hrvatska financirala studij nekima (doktorima, inženjerima...) koji posao potraže vani?!
nek im taj poslodavac izvoli platiti studij!
na poreze zaboravite.
porezi su nešto što se mora platiti, u svakoj državi!
nemojmo si za uzor uzimati švedsku jer mi nismo šveđani, nemamo tako velike poreze i trošarine na sve kao oni, pa ne možemo niti standard imati.
ugledajmo se na albance, s kojim dijelimo više zajedničkih stvari nego s austrijancima, nijemcima...
tamo imaju krvnu osvetu.
i mi je imamo.
nevjerujete? čitajte crnu kroniku.
a studenti... našim obrtnicima fale radnici. zato nismo konkurentni i ništa ne proizvodimo.