Svjetska politička elita došla je u glavni grad Njemačke proslaviti 20. obljetnicu pada Berlinskog zida. Proslava je počela kad su njemačka kancelarka Angela Merkel, bivši predsjednik Poljske Leh Waleşa te bivši predsjednik Sovjetskog Saveza Mihail Gorbačov simbolično prešli preko nekadašnjeg prijelaza Checkpoint Charlie.

Loša privatizacija
Na svečanosti su bili ruski predsjednik Medvedev, američka državna tajnica Hillary Cliton te šefovi država ili vlada svih 27 članica EU. Unatoč svečarskoj atmosferi, njemačka kancelarka Merkel je izjavila da još treba puno učiniti kako bi se izjednačila kvaliteta života u cijeloj Njemačkoj.

Prema velikoj anketi BBC-a, dvadeset godina nakon pada Berlinskog zida prevladava razočaranje tržišnim kapitalizmom. Samo 11 posto od 29.000 ispitanika iz 27 zemalja tvrdi da tržišni kapitalizam funkcionira dobro.

Gotovo četvrtina, 23 posto, smatra da je potpuno podbacio, a među njima su najrazočaraniji Francuzi, Meksikanci i Brazilci. U čak 22 od 27 zemalja većina misli da je država ta koja treba ravnomjernije distribuirati bogatstva.

Europljani snažno podržavaju raspad Sovjetskog Saveza, ali Rusi i Ukrajinci i 20 godina poslije većinom misle da je to bilo loše. Koliko su tržišni kapitalizam ili raspad Sovjetskog Saveza bitni za Hrvatsku dvadeset godina nakon pada Zida?

Prema povjesničaru Tvrtku Jakovini, SFRJ je sa SSSR-om raščistila još 1948. i to pitanje uopće nije relevantno za stanje u Hrvatskoj. – Iznenađen sam rezultatima ankete o tržišnom kapitalizmu. No, jasno mi je da ako danas pitate nekog Mađara, možete dobiti odgovor da je razočaran načinom na koji su tržišni odnosi postavljeni.

Ipak mislim da je infrastruktura bolja, društva su otvorenija, putuje se više. To što smo mi u Hrvatskoj krivo privatizirali pa spadamo u siromašne zemlje liberalnog kapitalizma, iako smo možda mogli biti srednje bogata zemlja, nema veze sa samim kapitalizmom – kaže Jakovina.

Težak pad
Za Antuna Vujića, koji je bio jedan od osnivača prve socijaldemokratske stranke u Hrvatskoj, sve promjene koje su se događale u to vrijeme davale su nadu da će se krenuti naprijed.

– Mislili smo da će se dogoditi neki mali pad, ali da ćemo onda krenuti naprijed. Ali nisam znao da će pad biti ovako težak i dugotrajan. Ideja je bila da se u privatizaciji bivša samoupravljačka prava razvedu prema vlasničkim pravima, s jedne strane, i participacijskim pravima, s druge strane. Nažalost, sve je otišlo krivim putem: dogodilo se podržavljenje pa onda privatizacija i to je stvorilo izvor korupcije – kaže Vujić.