Većinom glasova sa 131 za, jednim suzdržanim Ratka Gajice (SDSS) te četiri glasa protiv, Dragutina Lesara (HL), Ivice Pančića (nezavisnog ), Bore Grubišića (HDSSB) te Daniela Srba (HSP), Sabor je izmijenio Ustav. Riječ je o četvrtoj promjeni Ustava od božićnog Ustava iz 1990.

Tome je prethodila na trenutke mučna i incidentna rasprava o izmjenama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina koju su uvjetovali manjinski zastupnici kako bi uopće glasovali o izmjenama Ustava. Sabor je nakon višesatne rasprave sa 129 glasova za prihvatio izmjene i tog zakona. Tri zastupnika bila su protiv, a četiri suzdržana.  

Naime, situacija se zakomplicirala kad su klubovi HNS-HSU i SDP bili nezadovoljni rješenjem po kojem bi na dijelu Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije djelovalo zajedničko vijeće općina sa svojstvom pravne osobe. Naime, Vesna Pusić usprotivila se Vladinu prijedlogu tvrdeći da je riječ o rješenju koje govori o promjeni arhitekture naše države. Međutim, nakon stanke i konzultacija, HDZ je prihvatio amandman Vesne Pusić (HNS) kojim je zatraženo da se briše status zajedničkog vijeća općina, a Vlada se obvezuje da do 30. srpnja uredi pitanja financiranja i statusa zajedničkog vijeća općina.

Vlada je u prvotnom prijedlogu navodila da je rješenje u skladu s Erdutskim sporazumom i Vladinim pismom namjere iz siječnja 1997.godine. Podržao ju je Josip Leko (SDP) kazavši da će SDP-ovi zastupnici za izmjene Ustavnog zakona glasovati samo ako se prihvati HNS-ov amandman da se izbriše prijeporna odredba, a i  Zoran Vinković (SDP) tvrdi da se zakonom traži "teritorijalni ustroj jedinica lokalne samouprave s većinskim srpskim stanovništvom".

Na to je reagirao Milorad Pupovac (SDSS) ustvrdivši da vidi i ono što je malo još uvijek previše upitavši zašto se pravi bauk od zajedničkog vijeća općina. Potom je dodao da nije bio problem priznati Kosovo, ali jest kad treba priznati ono što je ostalo kad su posrijedi Srbi u Hrvatskoj. Nije bio problem promijeniti povijesni položaj Srba, onemogućiti mnogima da se vrate. Ovo je prilika da se stavi točka na dio povijesti i pođe dalje i pozivam vas da to učinite - zavapio je Pupovac. Uslijedile su stanke koje su zatražili gotovo svi klubovi zastupnika.

Dio klubova raspravio je izrazio nezadovoljstvo činjenicom da se dodatno biračko pravo daje manjinama koje u ukupnom stanovništvu sudjeluju s manje od 1,5 posto, ali ne i srpskoj nacionalnoj manjini. Goran Beus Richembergh (HNS) smatra da načelno nije dobro uvoditi dvostruke kriterije za srpsku i ostale manjine te da je riječ o "segregacijskom prijedlogu te da predložene izmjene getoiziraju Srbe".

Josip Leko (SDP) pak smatra da se Vlada "trebala potruditi da i Srbi imaju dodatno pravo glasa, s tim da broj zastupnika bude kao i do sada". Dodatno biračko pravo za dio manjina Damir Kajin (IDS) smatra civilizacijskim iskorakom, ali upozorava da bi izborni model, po kojem bi jedna stranka osvojila sva tri zastupnička mandata za srpsku manjinu, "bilo pogodovanje i to bi se moralo mijenjati".