Još u petak nije bilo ni traga dogovoru Vlade i sindikalnih središnjica u vezi s referendumom o Zakonu o radu, nakon čega su sindikati zaprijetili održavanjem prosvjeda po hrvatskim gradovima. No, jučer nakon trosatnog sastanka Vlade i koalicijskih partnera te sindikalnih središnjica u Banskim dvorima dogodio se potpuni obrat – dogovor je postignut, ali ne o referendumu o Zakonu o radu.

Sindikat je zatražio referendum s pitanjem građanima o drugoj temi – "Jeste li za to da se referendum raspisuje ako to zatraži 200.000 registriranih birača te da vrijeme za prikupljanje potrebnog broja potpisa birača bude 30 dana?". Dakle, u peticiji bi trebalo prikupiti upola manje potpisa nego sada s obzirom na to da je sada potrebno prikupiti oko 450.000 potpisa, a i produljen je rok za prikupljanje potpisa. Referendum s tim pitanjem održao bi se istog dana kad i referendum za ulazak Hrvatske u EU. Taj referendum održat će se u roku od 30 dana nakon potpisivanja pristupnog ugovora Hrvatske za ulazak u EU, a prema očekivanjima, to bi se trebalo dogoditi u vrijeme mađarskog zasjedanja, odnosno do sredine godine.

– Zajedničkim održavanjem referenduma zajednički ćemo usmjeriti snagu da referendum uspije i da se ostvari povijesni cilj Hrvatske da bude članica EU – rekla je premijerka Jadranka Kosor nakon sastanka, a slično je potvrdio i Vilim Ribić, koordinator sindikalnih središnjica.

– Tako ćemo pridonijeti tome da se sindikati motiviraju za uključivanje u referendum o EU – rekao je Ribić. Dodao je da takav prijedlog o referendunskom pitanju nije stigao samo od Vlade, nego ga je predložio i predsjednik Josipović, a i sami su o tome razmišljali.

Pitanje koje se postavlja na referendumu ide u smjeru jačanja neposredne demokracije jer se olakšava provedba referenduma, znajući da će sada trebati manji broj potpisa i dulji rok da se potpisi prikupe, nastavio je Ribić.

Dvije su se strane dogovorile i o promjenama koje bi se trebale ugraditi u novi Zakon o radu. Prvo, ako otkazni razlozi nisu ugovoreni, kolektivni ugovori na određeno vrijeme mogu se otkazati isključivo iz razloga bitno promijenjenih gospodarskih okolnosti koje nisu bile poznate ili se nisu mogle predvidjeti u vrijeme sklapanja ugovora. Zatim, produljena primjena pravnih pravila, ako nije ugovorena kolektivnim ugovorom, primjenjuje se godinu dana od isteka kolektivnog ugovora. Vlada će se založiti za napuštanje instituta pravilnika o radu u korist jačanja procesa kolektivnog pregovaranja, a zajedno sa sindikalnim središnjicama potaknut će i predložiti poslodavcima otvaranje pregovora o općem kolektivnom ugovoru. U roku od godinu dana trebali bi se organizirati specijalizirani radni sudovi.