– Ovo je veliko olakšanje za moju obitelj. Još do prije nekoliko mjeseci s nesigurnošću smo izlazili u vrt zbog straha od zaostalih mina. Nismo mogli normalno hodati, morali smo paziti na svaki korak – kaže Gordana Bubić iz Donjih Bogićevaca pokraj Nove Gradiške. Njezin je kraj napokon očišćen od mina. No, na žalost, velik broj drugih obitelji širom zemlje ni danas ne može podijeliti njezinu radost.
Iako je od završetka rata proteklo već 17 godina, procjenjuje se da je u Hrvatskoj još uvijek posijano oko 74.000 minsko-eksplozivnih sredstava. Minski je sumnjivo 684,5 četvornih kilometara prostora koji se prostire u dvanaest županija te stotinu gradova i općina. Dosad je razminirano 440 četvornih kilometara, odnosno tek nešto više od jedne trećine minski sumnjivog prostora. Ove poražavajuće podatke dobili smo iz Hrvatskog centra za razminiranje iz kojeg ističu i da je od 1991. godine do danas u 1348 nesreća od mina stradalo 1965 ljudi, od čega 508 smrtno. Teže je ozlijeđeno 1113, a lakše 313 osoba.
Mogu raditi i dvostruko
– Nacionalnim programom koji je u rujnu 2009. donio Hrvatski sabor predviđeno je da se razminiranje završi do 2019. godine, no nismo sigurni hoće li taj rok biti ispoštovan. Naime, razminiranje se ne financira planiranom dinamikom, već u manjim iznosima. Trenutačno raspolažemo samo s polovinom planiranog novca, a da bi se završio proces razminiranja, potrebno je još oko 3,6 milijardi kuna – objašnjava glasnogovornik Hrvatskog centra za razminiranje Mladen Crnković. Po njemu Hrvatska raspolaže sa 34 tvrtke za razminiranje, 630 pirotehničara, 58 strojeva za razminiranje, 20 pasa te oko 700 detektora.
Među najkritičnija područja ubrajaju se ona oko Gospića i Otočca u Lici, Petrinje i Gline u Sisačko-moslavačkoj županiji, zatim okolica Osijeka s parkom prirode Kopački rit te benkovačko područje. Minski sumnjivo područje obilježeno je s a15.650 oznaka minske opasnosti.
– Stručnost naših pirotehničara na zavidnoj je razini, ali koči nas nedostatak novca. Kapacitirani smo za više posla, ali radimo onoliko koliko nam dopuštaju državni proračun i donacije. Osim toga, mislim da smo i podcijenjeni jer se cijena četvornog metra razminiranja, unatoč svim opasnostima koje nosi taj posao, kod nas izjednačila sa četvornim metrom košnje trave – kaže Miljenko Piršić, direktor tvrtki Mina Plus i Dok-Ing razminiranje iz Velike Gorice u kojima je zaposleno više od stotinu pirotehničara. Kaže da proračun od 550 milijuna kn predviđen nacionalnim programom lani je ispoštovan tek polovično pa je tijekom godine razminirano tek nešto više od 30 četvornih kilometara. Na osnovu toga lako je, kaže, izračunati kako tim tempom proces razminiranja u Hrvatskoj neće biti završen u idućih 20 godina...
Bez donacija i ravnatelja
Hrvatska je do prošle godine bila uključena u program ITF-a (International Trust Fund for Demining and Mine Victims Assistance) koji ima sjedište u Ljubljani i koji je za svaki euro prikupljene donacije davao jednako toliko novca. No ove se godine to neće dogoditi jer Hrvatska više nema svog predstavnika u tom fondu, a od ljeta Centar za mine vodi v. d ravnatelja, čak i nakon nekoliko natječaja.
>> Za razminiranje EU nudi 10 milijuna eura u 10 godina
Račun ispostaviti Srbima kad dođu glasovati autobusima ili im oteti zemlju pa tako naplatiti ..... Zna se tko je minirao Hrvatsku i kada !! Samo svi šute jer kako reče čedna i časna Pusićka "to pobuđuje niske strasti" koje izdajicece nas predstavljaju u svijetu..... SRAMOTA !