Uspješan student, koji poslije besplatne prve godine školarinu neće plaćati ni na višim godinama studija onaj je koji u godinu dana položi baš sve ispite, odnosno koji prikupi 60 ECTS bodova. Svi ostali školarinu će plaćati. A koliko će ih fakultet "opaliti" po džepu, ovisit će o broju prikupljenih ECTS-a.

Preporuka rektora

Oni koji, pak, kao brucoši ne uspiju prikupiti ni 42 ECTS boda platit će puni iznos školarine, a studenti koji imaju od 42 do 59 ECTS-a školarinu će plaćati po linearnome modelu za onoliko ECTS-ova koliko im nedostaje do maksimalnih 60. Vrijednost jednog ECTS boda iznosit će oko 300 kuna.

– Ovakav smo model uskladili na Rektorskome zboru i trebaju ga još prihvatiti svi senati sveučilišta u Hrvatskoj. Vodili smo se načelom da određen broj bodova, točnije 42, svaki student u godinu dana mora uspjeti prikupiti, a ne uspije li, mora platiti punu školarinu. Na mnogim fakultetima upravo je ta granica od 42 boda temelj koji je potrebno ostvariti da bi se moglo upisati u višu godinu studija– kaže Ivan Pavić, predsjednik Rektorskog zbora. Ne smatra, dodaje, da je kriterij po kojem svi, pa i oni koji uspiju skupiti 59 bodova, moraju nešto plaćati, prestrog. Jer takvi će plaćati minimalnih 300 kuna, što je više simboličan iznos.

 Ovo je pravedno

– No i to se može još promijeniti jer ovakav je model tek naša preporuka– napominje Pavić. Rektori su, dodao je, također na tragu prihvaćanja prijedloga Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ) da im za svakog upisanog studenta ove jeseni, s obzirom na to da svi brucoši počinju bez plaćanja školarine, uplate 50 posto vrijednosti maksimalne školarine koju će ti isti brucoši plaćati ako na prvoj godini ne prikupe više od 42 ECTS-a. U tu svrhu svi su fakulteti podijeljeni u tri kategorije i u skladu s tim određena je maksimalna školarina za svaku kategoriju koja će vrijediti na svim sveučilištima u Hrvatskoj. To naime do sada nije bilo tako. Stoga je odlučeno kako je maksimalna školarina na svim društveno- humanističkim fakultetima 5500 kuna, na tehničkim 7370 kuna, a na medicinskim 9240 kuna.

– Ovakav model najmanje je nepravedan jer poštuje načelo da ako studentu nedostaje jedan bod, taj jedan bod i plati i ništa više od toga – smatra analitičar Žarko Puhovski. Posebno mu se sviđa što će se novac koji će MZOŠ uplatiti sveučilištima na račun upisanih studenata trošiti za poboljšanje uvjeta studiranja i studentskog standarda.

>>Pogledajte novi model fakultetskih školarina