Zbog namještanja natječaja za bojenje tunela Sveti Rok i Mala Kapela te izvlačenja oko 21 milijun kuna iz Hrvatskih autocesta danas su uhićena petorica sudionika afere HAC.
U akciji “Nesklad”, kako je nazvana operacija policijskih USKOK-ovih odjela u Zagrebu i Splitu koordinirana sa Županijskim državnim odvjetništvom u Zagrebu, tijekom jutra u policiju su privedeni nedavno smijenjeni predsjednik uprave HAC-a Jurica Prskalo, bivši član uprave HAC-a Marijo Lovrinčević, direktor Sektora građenja u HAC-u Goran Legac, glavni inženjer projekta Bosiljevo – Sv. Rok Željko Kandžija te Slaven Žužul, vlasnik tvrtke Skladgradnja-grupa iz Imotskog. Sumnjiči ih se za kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti radi pribavljanja znatne imovinske koristi iz članka 337 stavak 4 Kaznenog zakona.
Dok su privedeni čelnici HAC-a u sjedištu zagrebačke policije u Heinzelovoj odgovarali na pitanja, druge policijske ekipe pretraživale su njihove stanove i urede. Poslije policijske pretrage u sjedištu HAC-a u Širolinoj ulici dobar dio prostorija ostao je zapečaćen, a policajci su iznijeli podosta dokumentacije i računala. Sličan je prizor bio i u sjedištu tvrtke Skladgradnja u Splitu u Gundulićevoj ulici. U Splitu su uhićeni Lovrinčević i Slaven Žužul kojima su pretražene prostorije i tvrtka te zaplijenjena dokumentacija. Nakon uhićenja prevezeni su u Zagreb.
Angažirali odvjetnike
Privođenja osumnjičenih na sud očekuju se tijekom sutrašnjegdana, no još se danas doznalo da su angažirali najpoznatije zagrebačke odvjetnike. Spominju se imena odvjetnika Krešimira Krsnika i Rajka Mlinarića.
Premda se za HAC veže niz afera, današnja uhićenja odnose se samo na namještanje posla bojenja tunela braći Žužul.
Neslužbenim se kanalima iz Državnoga odvjetništva odašilje poruka kako je ovo samo početak te da će se nastaviti istraživati korupcijske afere.
Priča oko bojenja tunela datira s početka godine kada je HAC namjeravao raspisati natječaj za bojenje svih tunela na autocesti A1, a vrijednost tih radova trebala je biti 35,5 milijuna kuna. No odustalo se od toga i raspisan je natječaj samo za tunele Sveti Rok i Mala Kapela.
OLAF-ova istraga
Javila se jedino Skladgradnja braće Žužul, i to zato što je jedina ispunjavala zadane kriterije, a to je da zapošljavaju 200 ljudi na antikorozivnoj zaštiti tunela s betonskom oblogom. Tada su dogovorili posao po astronomskoj cijeni od 183 kune po metru četvornom, i to dok je tržišna cijena bila oko 30 kuna po četvornome metru. Poslije je potpisan i dodatak tome ugovoru pa je cijena koju je Skladgradnja obračunala HAC-u još porasla na nevjerojatnih 223 kune po četvornome metru tunela.Premda se o aferi piše još od ljeta i kriminalistička je obrada započela na početku godine, dovršena je tek sada. U međuvremenu je pod pritiskom afera odstupio Zdravko Livaković, državni tajnik za infrastrukturu u Ministarstvu prometa i predsjednik Nadzornog odbora HAC-a. Livaković, koji je bio desna ruka resornoga ministra Božidara Kalmete, odstupio je na početku mjeseca, i to kad je bilo bjelodano da se vodi istraga zbog malverzacija u HAC-u.
Službeno je objašnjenje bilo da Livaković odlazi iz privatnih razloga, odnosno jer se želi vratiti u Zadar i posvetiti obitelji. Taj se potez, međutim, tumačio kao Kalmetino odricanje od najbližeg suradnika kako bi sa sebe sprao odgovornost.
Prije toga se doznalo kako se za afere vezane za ministarstvo Božidara Kalmete zainteresirao i Ured Europske komisije za borbu protiv prijevara (OLAF). U OLAF-u su i službeno potvrdili da istražuju nepravilnosti u trošenju sredstava Europske unije pri gradnji autocesta u Hrvatskoj. Posebno su se zanimali za ugovore koje je uprava HAC-a sklapala sa Skladgradnjom, Dalekovodom i Konstruktorom, a sve zbog sumnje u namještanja natječaja i pogodovanja tim tvrtkama.
Vlada je na sjednici od 21. studenog smijenila predsjednika uprave HAC-a Juricu Prskala te članove uprave Marija Lovrinčevića i Ivicu Mlinarevića.
Skladgradnju-grupu, koja je profitirala od poslova s HAC-om, osnovao je Ante Žužul, a danas njome upravljaju Slaven i Jozo Žužul, rođaci nekadašnjeg ministra Miomira Žužula. U početku su uglavnom radili u trogirskom brodogradilištu na antikorozivnim, monterskim i zavarivačkim radovima, a nakon dolaska Gorana Vukasovića na čelno mjesto splitskoga škvera posao im je procvjetao i u Brodosplitu. Pošto se javnost upoznala s malverzacijama u škveru, Žužuli su krenuli u cestogradnju, a bez problema dobili su posao u vezi s gradnjom Vučevice, izlaza s autoceste koji vodi do sela Ive Sanadera.
vidi se da pravna država radi svo posao.