Hrvatska se pridružuila svjetskim prosvjedima protiv trgovinskog sporazuma ACTA (The Anti-Counterfeiting Trade Agreement) koji – tvrde mnogi – znači kraj slobodnom korištenju interneta.

Prosvjedi su se održali u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Splitu i Puli, istovremeno kad i u stotinu gradova u Europi.
U Zagrebu se unatoč lošem vremenu okupilo tristotinjak prosvjedika, te su uz zvukove bubnjeva i brojne transparente došli izraziti svoje protivljenje ACTA-i pred zgradom Ministarstva vanjskih poslova. 

Prosvjednici su ispred Ministarstva rekli kako ACTA krši temeljna prava korisnika interneta te da se ovime nameće pravda korporacija. Od Vlade traže nepristupanje sporazumu ACTA jer donosi opasnosti po prava građana i prosperitet društva, da u međunarodnim odnosima zauzme kritičan stav protiv neujednačenog razvoja nametanjem ovakvih trgovinskih sporazuma, da krenu u reformu autorskog prava za digitalno doba..., prenosi 24sata.

Uspjeli su nabaviti i progodne maske za 3 američka dolara preko interneta, a oboružali su se brojnim transparentima. Jedan od upečatljivijih svakako je i poruka predsjedniku Josipoviću koji je podržao ACTA-u:  "Ivo, tvoju glazbu ne bi skidali".

Zamjenik ministrice vanjskih poslova Joško Klisović obratio se prosvjednicima, pozivajući građane da dođu na razgovor u ministarstvo što su aktivisti i prihvatili, tražeći službeni poziv i termin susreta.

- Ministarstvo vanjskih poslova nije nadležno za ACTA-u, koji nije dokument po principu uzmi ili ostavi, te je puno složeniji i svaka će država tražiti neku svoju posebnu odredbu. To još nije došlo niti na Vladu da bi se o tome službeno raspravljalo, kazao je Klisović okupljenim prosvjednicima i medijima, poručujući da je uvijek za poštivanje građanskih prava.

Smatra da jedan ovakav miran prosvjed dobra stvar i pokazuje zainteresiranost građana za ACTA-u.

Skupina prosvjednika dalje je krenula prema hotelu Esplanda gdje su se gosti načičkali na prozorima u čudu promatrajući povorku. Stigavši pred MInistarstvo kulture u Runjaninovoj, stali su zviždati, vikati i bubnjati u znak prosvjeda. Mnogo se mladih odazvalo pozivu pa je povorka puna srednjoškolaca. Preko okolnih ulica, stigli su i na glavni zagrebački trg odakle su Radićevom pokušali doći na Markov trg no kako je policija blokirala ulicu, to im nije uspjelo.

Oko 17 sati prosvjed je završio a prosvjednici su se mirno, bez incidenata razišli.

Josipović "podgrijao" atmosferu

Na domaćem terenu predsjednik Ivo Josipović dodatno je prema mišljenju aktivista, podgrijao situaciju kada je, ističu, stao je na stranu onih koji zagovaraju uvođenje ACTA-e.

>>Poruka na Facebooku: Predsjedniče, informirajte se!

– Kao što nije dopustivo da uđete u trgovinu i uzmete besplatno što vam se sviđa, tako nije dopustivo niti krasti glazbu ili filmove s interneta, jer i to je nečiji rad o kojem nekom autoru ovisi egzistencija – kaže predsjednik, koji je u Hrvatskoj osmislio i uveo zaštitu prava glazbenika. Ističe i kako je piratstvo izazvalo propast diskografskih kuća, o kojima je ovisila egzistencija i zaposlenih i umjetnika. – Čudit ću se ako novinari i mediji ne budu dali podršku uvođenju reda u krađu s interneta, jer i njihov je rad na meti kradljivaca – kaže Josipović. Zbog te izjave hakerska skupina Anonymusi hakirala je web stranicu ureda predsjednika na nekoliko sati, a učinit će to, najavili su, ponovno u subotu. Tvrde i da predsjednikova podrška ACTA-i ne znači da je podržao borbu protiv piratstva, nego da je podržao zakon koji znači kraj interneta kakvog poznajemo, kraj demokracije i svake privatnosti i anonimnosti na internetu.

Ad ACTA

Prosvjeduje se i u Rijeci gdje je oko stotinjak okupljenih poručilo da je ACTA pogrešan smijer. Uglavnom mladi, okupili su se oko 15 sati na Korzu kako bi prosvjedujući poručili javnosti i hrvatskoj Vladi "Ad ACTA" - bez detaljne rasprave i analize ne potpisujte trgovinski sporazum koji, tvrde, znači kraj slobodnom korištenju interneta. Riječani su se oboružali transparentima, neki od njih i pod Fawkesovim maskama koje su postale zaštitnim znakom hakerske skupine Anonymous, i unatoč hladnoći i jakoj buri više od pola sata prosvjedovali uzvikujući da je ACTA pogrešan smijer i Ad ACTA. No, osim njih samih, na Korzu nije bilo ljudi. Tek pokoji prolaznik na trenutak bi zastao uz skupinu pod balkonom Radio Rijeke i onda žurno pošao dalje pa je poruke prosvjednika danas u Rijeci malo tko čuo.

I riječka Akcija mladih uputila je danas otvoreno pismo Vladi Republike Hrvatske pozivajući vlast da ima na umu da je riječ o sporazumu koji ne pogoduje malim zemljama u razvoju i neće građane Hrvatske učiniti sigurnijim ni ravnopravnijima u Europi i svijetu. Pozvali su Vladu da ne potpisuje sporazum jer bi to bio korak natrag kojim bi budućnost svoga naroda stavila "Ad Acta".

Svijet bez interneta

Što bi bio svijet bez interneta? Što bi bio internet bez besplatnih sadržaja na njemu? Pitaju se to brojni korisnici interneta ogorčeni najavama usvajanja kontroverznog trgovinskog sporazuma kojim se želi zaštititi intelektualno vlasništvo i po kojem bi skidanje besplatne glazbe, filmova i fotografija moglo postati vrlo rizičan “sport”. ACTA-u su, kao međudržavni sporazum, u Tokiju potpisale 22 od 27 članica EU zajedno sa SAD-om, Australijom, J. Korejom, Jordanom, Marokom, Singapurom, UAE i Kanadom. Da bi stupio na snagu, svaka država mora ga zasebno ratificirati, ali čini se da u EU to neće ići po planu. Pobuna internetske zajednice i prosvjedi u brojnim gradovima vjerojatno su bili razlog za “zamrzavanje” ratifikacije u Poljskoj i Češkoj. Što je ACTA, objašnjava Ivo Špigel, osnivač građanske inicijative Internet za sve:

– Zaštita autorskih prava nije sporna, ali zabrinjavaju represivne odredbe. Jedna daje mogućnost operaterima da prate aktivnosti korisnika. Primjerice, skidate li neki film s Torrenta, može vam se blokirati pristup internetu, a kompanija koja polaže prava na film mogla bi vas tužiti bez sudjelovanja suda. Sve bi moglo rezultirati uvrštavanjem vašeg imena na “crnu listu”, a kada na nju dođete, više vam nijedan operater neće smjeti dati pristup internetu – kaže Špigel. Druga sporna odredba je i osnivanje tzv. ACTA povjerenstva za upravljanje procesom primjene sporazuma koja bi imala pravo nadzora nad regulativama država, a mogla bi i mijenjati sporazum.

– ACTA potencijalno uvodi cenzuru i ograničava slobodu govora. Autorska prava mogu se zaštititi i sve države ih štite, ali problem je što sadašnji sustav nije prilagođen vremenu. Mi u Hrvatskoj, primjerice, ne možemo gledati sadržaje s Amazona jer oni nemaju plaćena prava za našu zemlju. Kad bi se zabavna industrija potrudila unificirati teritorije, kad ne bi za svaku državu vrijedila zasebna pravila, bilo bi lakše doći do legalnih sadržaja jer ljudi nisu lopovi i mnogi bi bili spremni platiti određeni iznos za legalno gledanje filmova ili skidanje glazbe. No, sadašnji sustav je kompliciran i ljude praktički sprečava u plaćanju – smatra Špigel.

Romana Matanovac Vučković, docentica na Pravnom fakultetu, kaže kako je primjena sličnog propisa u Francuskoj, Britaniji i Kanadi pokazala vrlo dobre rezultate jer su korisnici nakon prve opomene zbog neovlaštenog skidanja materijala to prestali raditi. Ističe i kako je ACTA usmjerena protiv krađe, a ne protiv pojedinačnog korištenja interneta.

Dakle, protiv pirata kakav je nedavno uhićen nakon što je svoju djelatnosti obavljao neometano godinama, Kim Dotcoma, koji je 500 milijuna dolara stavio u svoj džep prodajući tuđa autorska djela.

Dr. Matanovac Vučković kaže i kako ACTA ne donosi nešto što je potpuno nepoznato jer su autorska prava i sada zaštićena.

– Problem je što u Hrvatskoj još nema legalnih servisa koji nude skidanje glazbe i filmova za naknadu, no postoje informacije da će se uskoro servisi iz svijeta pojaviti i u nas – kaže.