Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 2
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Burne reakcije na lex Perković

Pritisci iz EK išli i do zamrzavanja fondova

Josip Perković
Foto: Peter Kneffel/DPA/Pixsell
1/4
04.08.2016.
u 08:59

Da su ustavne promjene uspjele, Perković i Mustač možda ne bi bili izručeni Njemačkoj, nego bi im se stiglo suditi u RH.

Josip Perković i Zdravko Mustač uhićeni su 1. siječnja 2014. temeljem europskog uhidbenog naloga izdanog u Njemačkoj, a uhićeni bi bili još šest mjeseci ranije, odmah po ulasku Hrvatske u EU 1. srpnja 2013., da tadašnja SDP-ova vladajuća većina u Vladi i Saboru nije napisala i usvojila promjene zakona koje su odmah nazvane lex Perković.

Tim promjenama zakona, usvojenima u Saboru posljednjeg radnog dana prije ulaska Hrvatske u EU, uvedena je novost da se europski uhidbeni nalozi koji stignu u Hrvatsku neće primjenjivati na kaznena djela počinjena prije 2002. godine. No već u trenutku usvajanja tih promjena bilo je jasno da takvo rješenje izravno krši viši europski propis, okvirnu odluku Vijeća EU o europskom uhidbenom nalogu, koja kaže da nijedna zemlja koja nije bila članica EU 2002. godine jednostavno nema pravo odabrati takvo izuzeće u svom nacionalnom zakonodavstvu.

“Neću izručivati branitelje”

Odmah se pojavila sumnja da su zakonske promjene smišljene isključivo s ciljem sprečavanja izručenja Perkovića i Mustača Njemačkoj. No Milanović je tvrdio suprotno.

– Štitimo, ako se ja moram tu razmetati, hrvatske branitelje! Od neugodnih, teških situacija da im se po principu univerzalne jurisdikcije dogodi da neka prijava s Balkana dođe tu na sud, recimo u Bruxelles. Što ćemo onda? Automatski izručiti? Neću! Ako treba, sudit ćemo im u Hrvatskoj – rekao je premijer Milanović 27. lipnja 2013. u Bruxellesu.

No ubrzo se našao pod tako velikim pritiskom Europske komisije, Njemačke i drugih zemalja članica da je morao vratiti hrvatski zakon u stanje usklađenosti s europskom okvirnom odlukom. U rujnu 2013. Komisija je zaprijetila Hrvatskoj sankcijama u obliku zamrzavanja fondova za pripremu za ulazak u Schengen. Želeći sačuvati obraz, Milanovićeva Vlada prvo je inzistirala na tome da će zakon ponovo uskladiti s EU do 1. srpnja 2014. te da će istovremeno provesti promjenu Ustava RH kojom će proglasiti da nema zastare za politički motivirana i teška ubojstva.

Zakon i ustavne promjene

Takvim manevrom, da su ustavne promjene uspjele, Perković i Mustač možda ne bi bili izručeni Njemačkoj, nego bi im se stiglo suditi u RH. No pod velikim pritiskom Milanovićeva Vlada morala je umjesto s 1. srpnjem 2014. ukinuti “lex Perković” s 1. siječnjem 2014. te odvojiti usklađivanje tog zakona od ustavnih promjena.      

>> 'Mustač je ovlastio Perkovića da počne pripreme za likvidaciju'. Tužitelj: Bit će poslani na odsluženje u Hrvatsku

Komentara 46

FT
feel_the_coruption
09:12 04.08.2016.

Najgore od svega što se taj Milanović predstavljao kao poštenjak, on je povlačio crte ispod koje ne ide. A onda kad je razotkriven kao manipulator i lažov, crta je nestala. I sada je gori i od najgoreg HDZ-ovca. Ljudi to počinju shvaćati, na izborima gubi. Zbogom Milanoviću, nikad se više ne vratio na vlast...

Avatar ljutatrava
ljutatrava
09:11 04.08.2016.

da su ustavne promijene uspjele sudilo bi im se u hrvatskoj a da im se je sudilo u hrvatskoj bili bi oslobođeni, ..bolje ovako pa kako je da je,

BK
branko-kockica
09:22 04.08.2016.

Strategija je bila pod hitno promijeniti Ustav, ukinuti zastaru, pokrenuti istragu protiv Perkovića i Mustača, podići optužnice, pokrenuti suđenje, i onda na prvom ročištu odbaciti optužnice, i nakon toga se pozivati da se nikome ne može dva puta suditi za isto djelo. U svemu je glavni trebao biti udbaški jatak Mladen Bajić. Naravno, ovdje se trebamo sjetiti koja je ekipa u Saboru pokušala promijeniti Ustav, a ujedno i ukinuti pravo na referendum: SDP, HNS, HSU, IDS, laburisti, manjine na čelu s Pupovcem i drugarica Jadranka Kosor.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije