Pošto se dogovorila sa sindikatima o prijelaznom roku za umirovljenje žena, Vlada je bez velikih teškoća dobila saborsku većinu za promjenu mirovinskog zakona. Stroža pravila umirovljenja stupit će na snagu na početku studenog, odnosno sedam dana nakon objave u Narodnim novinama, pa će time zastati stampedo novih zahtjeva za odlazak u prijevremenu mirovinu.
Stari i novi uvjeti
Do 20. rujna ove godine državna mirovinska služba dobila je 19.294 nova zahtjeva za raniji odlazak u mirovinu, što je približno 7000 više nego što ih je bilo prošle godine. Novi val umirovljenja potaknula je zakonska izmjena kojom se radni vijek žena produljuje na 65 godina, ali i povećava trajno smanjenje mirovina za ranije umirovljenje sa 9 na 20,4 posto. Razlika u odnosu na stare i nove uvjete bit će približno 11 posto mirovine, no naknadne su dorade i dogovori sa sindikatima ipak ublažili uvjete za pojedine skupine zaposlenika, prije svega one koji su jako mladi počeli raditi. Zaposlenima koji nemaju puno staža mirovina će se umanjivati 0,34 posto za svaki mjesec staža koji nedostaje do pune mirovine. Onima koji imaju do 36 godina staža umanjenje će biti 0,34 posto po mjesecu, no za 37 godina staža primjenjuje se 0,29 posto umanjenja, za 38 godina staža 0,24 posto, onima sa 39 godina staža 0,19 po mjesecu te za 40 i više godina staža 0,15 posto po mjesecu.
Prijelaznih 20 godina
Iznimno, tijekom prijelaznog razdoblja ženama se priznaju povoljnije stope umanjenja i za manje staža, a kako su ti uvjeti prilično novi, stručne službe mirovinskog zavoda savjetuju zainteresiranima da se dobro raspitaju prije odluke. Ženama će se tako za stjecanje prava na mirovinu od 1. siječnja 2011. dodavati po tri mjeseca starosti i staža godišnje, sve do 2030. godine kada će se dobna granice za odlazak u mirovinu podići na 65 godina, a granica staža na 35 godina. Prijevremena "ženska" i puna starosna mirovina od 1. siječnja 2011. skočit će za tri mjeseca, zatim od 1. siječnja 2012. za još tri, sve dok traje prijelazni rok.
Pretpostavlja se da će do kraja godine broj umirovljenika premašiti brojku od 1,2 milijuna, što Hrvatsku svrstava u red europskih zemalja s najvećim udjelom umirovljeničke populacije prema broju zaposlenih. U posljednje dvije godine broj umirovljenika porastao je gotovo 50 tisuća jer je odlazak u mirovinu bio jedan od načina da zaštite egzistenciju. Državna uprava i velika javna poduzeća također su najavili restrikcije i smanjenje broja zaposlenih, koje se najčešće provodi stimuliranjem na raniji odlazak u mirovinu. Najnovija zakonska promjena pripremila je teren da se ide i u drugom smjeru te je ugrađena i formula za trajno povećanje mirovina za sve koji se zadrže u radnom odnosu nakon što ostvare uvjete za punu starosnu mirovinu. Ta će odredba imati veći značaj tek kad prođe kriza, jer je malo vjerojatno da će sada tvrtke zapošljavati starije radnike.
Bez drugog stupa
Mini mirovinska reforma nije riješila stari problem, visinu izdvajanja u privatne mirovinske fondove. Očito je to prevelik financijski zalogaj za ovu vladu, pa bi sudbina privatnih mirovinskih fondova mogla biti jedna od predizbornih tema. Djelomično se interveniralo u uvjete poslovanja dobrovoljnih fondova, građanima koji u njih ulažu uzete su porezne olakšice, ali su one priznate tvrtkama. Očekuje se da će sindikati početi pritiskati tvrtke da radnicima počnu plaćati dodatne doprinose jer sve računice pokazuju da će buduće mirovine iz državnoga sustava osiguranja imati obilježja socijalnog davanja.
ova komunisticka olos hoce penziju koju su zaradili v varsavskoj heheheheheehhe