Kada 6. veljače iduće godine Željko Milovanović na Specijalnom sudu u Beogradu bude iznosio svoju verziju događaja, koja je u listopadu 2008. dovela do likvidacije novinara i vlasnika Nacionala Ive Pukanića te Nike Franjića, vijeće sudaca Vrhovnog suda započet će sjednicu, kojoj će tema biti i nepravomoćna presuda Milovanoviću izrečena na sudskom postupku u Zagrebu. Naime, tog će dana, godinu i tri mjeseca nakon što je javno objavljena, o nepravomoćnoj presudi vijeća Županijskog suda u Zagrebu, kojim je presjedala Ivana Kršul, raspravljati Vrhovni sud. Sjednice su zakazane za 6., 7. i 8. veljače, sudac izvjestitelj, u spisu koji broji oko 15.000 stranica, bit će Dražen Tripalo.

Presudom vijeća šestorica optuženika nepravomoćno su ukupno osuđena na 150 godina zatvora, a upravo je Milovanović dobio najveću kaznu - maksimalnih 40 godina zatvora. Osim njega, još su osuđeni Robert Matanić (33 godine), Bojan Gudurić (30 godina), Luka Matanić (16 godina), Amir Mafalani (16 godina) i Slobodan Đurović (15 godina).

Teretili su ih da su nakon dužeg praćenja paklenom napravom, postavljenom u motociklu, parkiranom u dvorištu Nacionala 23. listopada 2008. ubili Pukanića te kao kolateralnu žrtvu Niku Franjića. No, tko je naručio to ubojstvo, za koje je prema optužnici neposrednim počiniteljima plaćeno 1,5 milijuna eura, još uvijek nije poznato. Kao što nije poznat ni motiv ubojstva Pukanića, jer vijeće sutkinje Kršul nije prihvatilo tezu USKOK-a da je Pukanić ubijen zbog tekstova o duhanskoj mafiji koje je objavljivao u Nacionalu. Tri godine nakon Pukanićeva ubojstva, još su mnoge stvari nepoznate, pa je tako primjerice nepoznat i sadržaj njegova sefa. Sukladno tome, nepoznato je i je li ono što je u njemu nađeno, mogao biti motiv Pukanićeve likvidacije.

Neposredni počinitelji uhićeni su samo tjedan dana od još jednog u nizu zločina koji je šokirao Hrvatsku, a na slučaju Pukanićeva ubojstva, po prvi je put prezentirana opipljiva suradnja hrvatske i srbijanske policije. Ta je suradnja na koncu dovela do uhićenja Milovanovića u Beogradu, ali i Milenka Kuzmanovića te Sretena Jocića, zvanog Joca Amsterdam. Ovaj potonji je, odlukom sudskog vijeća, izbačen iz činjeničnog opisa na hrvatskom dijelu suđenja, dok je na beogradskom suđenju akter koji počesto sudnicu pretvara u cirkus. Jocić se do sada upinjao objasniti javnosti, srbijanskoj i hrvatskoj, kako s ubojstvom Pukanića nema veze, implicirajući da iza te smrti stoje policijsko-obavještajno-političke strukture Hrvatske i Crne Gore. Koliko je u takvom pristupu uspio, vidjet će se nakon što sudsko vijeće u Beogradu donese nepravomoćnu presudu. A kakva će biti sudbina Roberta Matanića i drugih, znat će se nakon odluke Vrhovnog suda. Prve, jer s obzirom na to da je riječ o kaznama dugotrajnog zatvora, optuženici će imati pravo na još jednu žalbu.