Predstavnici Europske komisije prije desetak dana od Vlade su zatražili da im dostavi strategiju za rješavanje ratnih zločina. Ovu informaciju Vlada je nastojala prešutjeti jer upozorava na to kako se, umjesto da se ispunjavaju mjerila u 23. poglavlju – pravosuđe i ljudska prava, događa suprotno jer je kao problem iskrslo ono što se smatralo gotovo neupitnim.

Upravo se to dogodilo s ratnim zločinima koji su se, doduše, i prije spominjali kao problem koji Hrvatska mora riješiti, ali se nikada od Vlade nije zahtijevalo da o tome izradi posebnu strategiju.

Slučaj Purda signal EK-u

Taj novi zahtjev koji je EK postavio pred Vladu podudara se sa slučajem vukovarskog branitelja Tihomira Purde koji je izazvao lavinu reakcija u Hrvatskoj. Slučaj je preko noći postao politička top-tema u sklopu koje su se davale i, za obnašatelje vlasti, neodmjerene izjave o “našim i njihovim” zločincima.

Neprimjereni politički istupi, podizanje tenzija i prosvjedi zbog ratnih zločina, za EK su postali signal da je to i dalje tema koja je hrvatskoj Vladi sklizak teren pa se zatražilo donošenje strateškog dokumenta o tome kako će se riješiti pitanje ratnih zločina.

U Ministarstvu pravosuđa, međutim, uvjeravaju nas kako strategija za rješavanje ratnih zločina nema nikakve veze sa slučajem Purda. Navode da je ona prihvaćena 11. veljače, a da ju je EK prvi put spomenuo u lipnju prošle godine. Tvrde kako se tražilo da se u strategiji točno definira dinamika rješavanja preostalih ratnih zločina koji još nisu procesuirani te da se pobroje sve aktivnosti koje Vlada nastoji poduzeti u sklopu regionalne suradnje radi rješavanja toga problema.

Jednako prema Srbima

Informacija iz Ministarstva pravosuđa govori da je izrađen plan prema kojemu bi se ratni zločini trebali rješavati prema prioritetu, i to tako da se najprije pristupi težima (po broju žrtava i opsegu samog zločina). Također se navodi da nije upitno koliko je optuženih Srba, a koliko Hrvata, odnosno da Hrvatska strategijom ne mora i ubuduće dokazivati kako ratne zločine mjeri jednakim aršinom, tj. da se prekinulo s politikom iz devedesetih kada se masovno optuživalo Srbe.

U EK-ovu izvještaju o napretku koji je trebao biti objavljen tek 11. ožujka navodi se da je Hrvatska ostvarila znatan napredak u ispunjavanju mjerila iz 23. poglavlja, ali ne i da su ispunjena, što bi značilo da možemo u lipnju, kako je bio cilj, zatvoriti pregovore. U izvještaju se spominju ratni zločini i traži ubrzanje njihova procesuiranja (ostalo je 500 slučajeva, a u godini ih se sudski obradi tek 25). Uz to se traži i napredak u zbrinjavanju bivših nositelja stanarskog prava, razmjerno zapošljavanje pripadnika nacionalnih manjina u javnoj upravi, uključujući policiju i pravosuđe, te progon korupcije, ali i dodatan napor u unapređivanju pravosuđa.

Konkretno se traži smanjenje broja sudskih predmeta, a posebna je kritika sudstvu što se povećao broj starih predmeta koji ostaju neriješeni, i to u građanskoj domeni. U regrutiranju pravosudnog kadra treba dokazati njegovu neovisnost o politici.

Video sadržaj

18

VRATILA SE U HRVATSKU

Otkriveno koga ljubi Vlatka Pokos, radi se o bivšem sportašu iz Zagreba

Video sadržaj

49

'SAM JE SEBI UPROPASTIO POZICIJU'

Ustavni stručnjak: Milanovićeva karijera je okončana. Ni da sad da ostavku to ne može pobrisati neustavno ponašanje

Video sadržaj

117

'DOVEDENI SU U TU SITUACIJU'

Sanja Barić: To je to! Nebitno je što privatno mislimo, moramo se držati toga što Ustavni sud kaže

Skromni radnici

Važna su karika u našim životima, a uporno ih zanemarujemo. Hrvatska tvrtka doskočila problemu hit rješenjem!

Ogroman odaziv

Ljubitelji popularnog sporta iz cijelog svijeta hrle u Hrvatsku zbog spektakla koji se ne propušta

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura