Vlada je na internetskoj stranici objavila oko 400 imena građana koji su potpisom podržali referendum o Zakonu o radu i time se, prema svemu sudeći, ogriješila o Zakon o zaštiti osobnih podataka. Objavljeno je 19 listova s potpisima koji su sastavni dio Izvješća o provjeri birača koji su sudjelovali u izjašnjavanju o raspisivanje referenduma, a zaštićen je samo matični broj građana (zacrnjeno prvih pet ili šest znamenki, op. a.).

Čitko ime i prezime

Ime i prezime, također zaštićeni osobni podaci, u objavljenom dokumentu koji potpisuje Ministarstvo uprave ostalo je čitko.

Ministar uprave Davorin Mlakar, koji je prema izvoru iz Vlade jedini krivac za ovaj propust, kaže kako su građani samim potpisivanjem dali prešutno pravo raspolaganja svojim osobnim podacima radi ishođenja referenduma.

I to je točno.

Međutim, prešutnu dozvolu građani su dali organizatoru inicijative za referendum, a to nije Vlada, već sindikati. Također, potpisnici nisu dali privolu da se njihovi osobno podaci objave na internetu.

Priznali grešku

I na te tvrdnje ministar Mlakar ima odgovor: – Zacrnjen je prednji dio matičnog broja građana i na taj način zaštićen identitet svakog potpisnika.

Ako je obrazloženje Davorina Mlakara ispravno, u vodu padaju svi razlozi koje je premijerka Jadranka Kosor navodila kao prepreku za objavu Registra branitelja. Kosor se, podsjetimo, pozivala upravo na Zakon o zaštiti osobnih podataka i isticala kako je za objavu potrebno pisano dopuštenje svake osobe čiji se osobni podaci objavljuju. Bez obzira na to objavljuje li se MBG ili ne.

Mlakarovim obrazloženjima unatoč u Vladi su vrlo brzo shvatili da su pogriješili. Najprije je neslužbeno rečeno kako je Mlakar pogriješio i krivi dokument uputio na objavu. Nakon toga premijerka je od ministra uprave zatražila obrazloženje o pogrešci “u skladu s kojim će donijeti odluke”. Još jasnija potvrda bilo je kada su sinoć na stranicama Vlade, osim MBG-a, zacrnjena i imena i prezimena potpisnika.