Hrvati su u posljednjih deset godina u porezne oaze poslali 10 milijardi kuna. I dok se svijet bavi dokumentima koji otkrivaju tko je izbjegavao poreze skrivajući novac u Panami, većina Hrvata može biti mirna jer je samo 605 milijuna kuna poslano iz Hrvatske u tu zemlju. Hrvatskim bogatašima koji ne žele platiti porez ili koji ne žele da se zna koliko novca imaju najdraži su Maršalovi Otoci. Pacifička je to zemljica koja je nakon četrdeset godina protektorata SAD-a postala nezavisna, a nedugo potom odlučila je privući novac iz cijelog svijeta. Iz Hrvatske im je stiglo čak 4,8 milijardi kuna. Za naše vlasti bi bilo, dakle, puno zanimljivije dobiti "maršalove papire" nego panamske.
Daleki Bermudski i Kajmanski otoci nisu zanimljivi samo za ljetovanje već je dio hrvatskog novca smješten i na te destinacije, dok su za rijetke Hrvate opcija bili i Britanski Djevičanski otoci i Nizozemski Antili. Podaci su ovo dobiveni na temelju podataka o izvozu Državnog zavoda za statistiku, a da nije riječ o nekim poslovima izvoza koji se fakturiraju preko tvrtki registriranih u poreznim oazama, pokazuju i drastične razlike među godišnjim izvozima na određene destinacije. Podaci se odnose na posljednjih deset godina, a najviše je novca iz Hrvatske otišlo 2007. Godina je to najvećih vrijednosti dionica i velikih burzovnih prometa, a ujedno i osjetnog rasta gospodarstva pa ne čudi da je samo u toj godini iz Hrvatske izvezeno 1,77 milijardi kuna. Novac se spremao na sigurno i tijekom krize pa je 4,5 milijardi kuna otišlo iz Hrvatske dok su hrvatski građani plaćali veće poreze, a država se borila s visokim deficitima.
Budući da je barem četrdeset posto prihoda oporezovano što kroz opterećenje rada, što kroz porez na dobit, tih je godina država ostala bez dvije milijarde kuna u krizi, a toliko je državi donio i krizni porez koji su u javnosti nazivali i "haračem premijerke Kosor". Da je taj porez plaćen, ne bi se morala povećavati opća stopa PDV-a za 2 posto, već samo za jedan posto. "Iseljavanje" novca nastavlja se i danas, ali usporenijim tempom. Na to je vjerojatno utjecala jača kontrola tijeka novca te stroža regulativa uvedena da bi se spriječilo pranje novca. Podaci pokazuju samo transakcije koje su registrirane u sustavu, odnosno koje nisu nelegalne.
