Oporezivanje nekretnina i imovine možda će se odgoditi za godinu dana. Takav se rasplet iščitava iz posljednjih izjava ministra financija Slavka Linića koji kaže da je pripremio modele i proslijedio ih na uži kabinet Vlade, a na premijeru je da odluči hoće li oporezivanje imovine biti od početka iduće ili 2014. godine.
Duge pripreme
Sugovornici iz Banskih dvora spominju tri grupe razloga zbog kojih bi se išlo na odgodu. Administrativne, jer je riječ o zahtjevnom poslu koji treba odraditi u kratkom roku. Drugi je razlog politički, jer bi oporezivanje imovine uoči lokalnih izbora moglo utjecati na izborni rezultat vladajuće koalicije, premda bi lokalne jedinice imale od tog zakona najveću korist. Treći je razlog ekonomski, oporezivanje imovine u jeku duboke krize i depresije dodatno bi smanjilo potrošnju građana i usporilo oporavak.
Ministar financija Slavko Linić i dalje tvrdi da primjena zakona može početi od siječnja iduće godine iako nije objavio nikakvu radnu verziju zakona, a dva su mjeseca do kraja godine. Kad bi mu to pošlo za rukom i zakon počeo primjenjivati od siječnja 2013. godine, slobodno bi se mogao kandidirati za Guinnessovu knjigu rekorda, jer iskustvo drugih država koje su uvodila porez na imovinu pokazuje da je i primjena zakona od 2014. preambiciozan rok.
Nakon što je javno objavljen prijedlog teksta zakona, Slovenija se, na primjer, tri godine pripremala za oporezivanje imovine i nekretnina, uspostavila je javnu evidenciju svih nekretnina u svom geodetskom uredu još sredinom 2010., uvela programe uz čiju se pomoć može izračunati vrijednost svake nekretnine, dostavila te izračune svim građanima, uvažila njihove primjedbe i na kraju su ipak odustali od masovnog oporezivanja imovine.
Slovenci su u rujnu objavili da će za početak – sljedeće dvije godine – porez plaćati samo tisuću najbogatijih Slovenaca, za koje su otkrili da su vlasnicu 45 tisuća nekretnina vrednijih od milijun eura. Na nekretnine od jednog do dva milijuna eura plaća se 0,5 posto poreza, iznad 2 milijuna eura jedan posto, s tim što će se nekretnine koje se koriste za poslovne svrhe osloboditi poreza. Ostalima se do daljnjeg zadržava komunalna naknada, koja se plaća i u Hrvatskoj i drugo je ime za imovinski porez.
Sugovornici koji su upućeniji u pripremu zakona priznaju da je politička odluka kad će se uvesti imovinski porez tek manji dio problema. Jedina evidencija na koju se država može osloniti jest upravo baza podataka na osnovi koje se plaća komunalna naknada, a ni ona nije bez rupa. Vlasničke knjige tek treba uvezati, ali i odlučiti što će se uzeti kao početna vrijednost imovine i prema kojoj će se metodi ona procjenjivati. Zasad je tek riješeno da se kao pomoćni alat pri izračunu vrijednosti koristiti CAMA metoda, kompjutorski sustav masovne procjene vrijednosti nekretnina.
Samo metoda
Slično kao i Sloveniji, te bi stranice i izračuni bili javno dostupni, a računalo bi izbacilo neku prosječnu brojku nakon što se programu dostave odgovori na postavljena pitanja: od godine gradnje, kvadrature, visine, ulaganja, kata, lokacije i slično.
Statističari kažu da je CAMA metoda tek ekonometrijska tehnika, a za izračun poreza ključna će biti porezna osnovica i buduća stopa, ali taj podatak još nije "iscurio".
Kuće i stanovi u kojima se živi ne bi trebali biti skuplji od komunalne naknade, i to je Linićev ključni argument u korist novog poreznog oblika. Njegova je namjera da se tim novcem prikupe sredstva koja bi lokalne vlasti usmjerile u financiranje decentraliziranih funkcija, bolnica, škola, vrtića. I njemu samome bilo bi puno lakše braniti zakon da ga javno objavi, te izađe s procjenom koliko prihoda očekuje, tko su ti bogataši na koje upire prstom i kakvom imovinom raspolažu.
>>Proračun 2013.: Ministar Linić reže sve troškove koji nisu nužni
Porez na imovinu se odgađa zbog lokalnih izbora u svibnju 2013. Izbori bi trebali biti svake godine pa se političke elite nebi usuđivale guliti građane kako i kada im padne na pamet. Jesu li se građanima pokazale ikakve komparativne alnalizeze poreznih oslobođenja, poreznih osnovica, poreznih stopa i na poslijetku učinaka poreza na imovinu. Gdje su analize iskustava i modela drugih država EU s tim porezom. Malo morgen. Nismo vidjeli ni draft Zakona, a Linić ga je mislio primjenjivati od 1. siječnja 2013. On je samo ugrubo izračunao koliko bi mogao uprihoditi u proračun pa je već buncao kako će još smanjiti doprinose za zdravstvo, koje će onda financirati iz poreza na imovinu. Naposlijetku, na koje vlasništvo je mislio opaliti porez kad mu je pola nekretnina u zemlji nelegalna odnosno nije upisana u gruntovnici. E, Slavek, Slavek !