Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 2
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
nastavak suđenja

Sanader: Nisam predložio Kosor da proda dionice branitelja

suđenje sanaderu, polančec, sanader (1)
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
1/7
01.03.2012.
u 08:29

Što misliš kako je meni bilo, upitala ga je, tvrdi Polančec, Kosor nakon što joj je Sanader naložio da proda dionice Fonda branitelja

U nastavku suđenja Ivi Sanaderu, u kojem ga USKOK tereti da je od šefa mađarskog MOL-a primio 10 milijuna eura mita kako bi toj kompaniji prepustio upravljačka prava u Ini, danas je na klupu za svjedoke sjeo Damir Polančec, svojevremeno i sam osumnjičenik u ovom predmetu.

U inkriminirano vrijeme, tijekom 2008. i 2009., Polančec je bio ministar gospodarstva i potpredsjednik Vlade RH. Kao takav bio je ovlašten pregovarati s Mađarima o Ini. USKOK ga je pozvao kako bi pred sudskim vijećem Ivana Turudića na zagrebačkom Županijskom sudu, na kojemu se Sanaderu u istom predmetu sudi i za ratno profiterstvo, pobio Sanaderovu obranu.

Polančec je pozvan da posvjedoči o kronologiji pregovora i načinu  na koji su se u vrijeme vladavine Ive Sanadera donosile odluke.

U svom iskazu Polančec je naglasio da tijekom njegova mandata u Vladi i HDZ-u ni jedna odluka na Predsjedništvu stranke nije donesena, a da bi se protivila stavu predsjednika stranke, odnosno okrivljenog Ive Sanadera. Tako je bilo i za vrijeme pregovora  s Mađarima o izmjeni međudioničarskog ugovora između Vlade RH i MOL-a kojim je mađarskoj kompaniji prepušteno upravljanje nad Inom.

Polančec je govorio i o tijeku pregovora, kazavši da se i prije 2008. godine raspravljalo o izmjeni međudioničarskog ugovora na inicijativu MOL-a. Mađari su smatrali da će biti nužno mijenjati upravljačka prava u Ini jer Vlada neće imati više od 50 posto kada proda svojih sedam posto radnicima. Kao ključni moment u pregovorima Polančec je spomenuo dobrovoljnu javnu ponudu kojom je MOL došao u bolju poziciju u odnosu na Vladu, tj. do 47,26 posto, dok je Vlada ostala na oko 44 posto. Dobrovoljna javna ponuda odvijala se od srpnja do rujna 2008. godine, a Polančec je spominje jer je tada MOL kupio sedam posto Ininih dionica koje su dotad bile u vlasništvu Fonda hrvatskih branitelja. Dionice su kupljene po cijeni od 2800 kuna koja je bila viša od burzovne, ali je u prvi mah izazvala negodovanje imatelja dionica. Kao jedan od razloga zašto su dionice prodane Polančec je naveo upadanje u recesiju i , što je bitnije, nalog s vrha. Govoreći o prodaji braniteljskih dionica, Polančec se prisjetio sastanka s tada premijerkom Jadrankom Kosor, koji se odvio u jesen 2010. nedugo nakon njegova izlaska iz istražnog zatvora u Remetincu gdje je bio zbog afere HEP i prodaje jeftine struje.

Na tom je sastanku Polančec od svoje tada još šefice tražio da stranka stane iza njega i da se sazove konferencija za novinare na kojoj će se objasniti da su odluke bile političke i kako nije u redu da on sam za to snosi kaznenu odgovornost. Na to mu je, kaže Polančec, Kosor rekla:

– Što misliš, kako je meni bilo kad sam ja morala donijeti odluku da prodamo dionice Fonda branitelja, a znaš da je Đuro rekao da neće prodavati za manje od 4500 kuna.

Na sučevo pitanje je li joj Sanader naložio da proda dionice, Polančec je odgovorio potvrdno.

Okrivljeni Ivo Sanader demantirao je Polančeca prigovarajući tom dijelu njegova iskaza. Je li pritiska na tadašnju premijerku J. Kosor uistinu bilo najbolje zna ona sama o čemu bi trebala i svjedočiti, kada i ako bude pozvana. Jedno od pitanja sasvim sigurno trebalo bi ići i u smjeru sastanaka o pregovorima na kojima je, kazao je danas Polančec, bila i sama šefica HDZ-a.

Sanader je prigovorio i Polančecovu iskazu o načinu donošenja odluka. – Svi smo raspravljali – kazao je – ali naravno da sam ja imao svoje mišljenje.

Treba spomenuti i da je D. Polančec, kao i brojni USKOK-ovi svjedoci prije njega, pred vijećem suca Ivana Turudića izjavio da je ugovor o međudioničarskim odnosima kojima je MOL-u dano upravljačko pravo nad Inom bio dobar i da su pregovorima zaštićeni nacionalni interesi RH što je bitno jer optužnica, između ostalog, počiva na tezi da je ugovor bio štetan za RH.

Suđenje se nastavlja sutra svjedočenjem Ivana Šukera kojega je Polančec danas prozivao kao krivca zbog kojeg povjerenstvo za pregovore o Ini nije bilo djelotvorno. Očekuje se i svjedočenje W. Kulterera iz Hypo banke koji bi trebao iskazivati o enigmatičnom Eugenu Laxi u točki optužnice koja Sanadera tereti za ratno profiterstvo. Sljedeći tjedan svjedočit će Robert Ježić, ključni svjedok u slučaju Ina-MOL, koji bi trebao dokazati da je Sanader uistinu primio mito za prepuštanje upravljanja nad Inom Mađarima pa makar to i bilo u interesu RH.

14.38 sati Nisam predložio Kosor da proda dionice branitelja – naglasio je Sanader prije samog kraja današnjeg ročišta.

Na zahtjev tužiteljice u zapisnik je ušlo da je Polančec s Olgicom Spevec razgovarao i o pitanju preuzimanja Ine od MOL-a, a obrana Ive Sanadera odustala je od daljnjeg ispitivanja.

14.17 sati Unakrsnom ispitivanju pridružio se i Čedo Prodanović.

Prodanović: Jesu li zaključci koje je Sanader formulirao bili isključivo njegovi ili su bili rezultat rasprave na sastanku?

Polančec: Ovisi od sjednice do sjednice. Konkretno, kad smo prvi put razgovarali, on je iznosio argumente i svoj stav. Na sjednici u užem kabinetu iznio je argumente, raspravljalo se jest, ali bilo je jasno koji su zaključci. Na sjednici Predsjedništva zaključeno je kao i ranije.

"Predsjedništvo HDZ-a nije donosilo odluke protivne stavu predsjednika stranke"

Sudac: Pita vas se o načinu rada?

Polančec: Ja možda griješim, ali ne sjećam se da je Predsjedništvo HDZ-a donijelo odluku koja se protivila stavu predsjednika stranke.

Prodanović: Jesu li nacionalni interesi bili ugroženi manjkavim radom povjerenstva ili ste ih vi štitili na druge načine?

Polančec: U njegovo vrijeme, a i nakon odlaska Ive Sanadera bilo je mnogo povjerenstava koja nisu odrađivala svoj posao. Ako me pitate jesu li interesi zaštićeni kroz dokumente koji su kasnije usvojeni, moj odgovor je da jesu.

Prodanović: Jeste li pri donošenju odluka postupali po svom uvjerenju ili ste radili po pritisku Ive Sanadera, ako ste mislili da su loši?

Polančec: Bilo je situacija u drugim temama da sam se prilagodio zaključcima. U ovom slučaju glasao sam iz uvjerenja i mislim da su ovim ugovorima nacionalni interesi zaštićeni.

– Izdvajanjem Okoli i Prirodnog plina ojačana je energetska neovisnost RH – tvrdi Polančec.

Sanader je htio da u zapisnik uđe kako je Polančec Sanaderu dao podsjetnik koji je koristio i sam u njega dopisivao te ga i koristio na sastanku u prostoru užeg kabineta Vlade. Prigovorio je i dijelu Polančecova iskaza oko načina donošenja odluka. 

– Svi su sudjelovali u raspravi, naravno da sam i ja imao svoje mišljenje – kazao je okrivljeni Sanader kojeg USKOK tereti da je iskoristio svoj položaj i utjecaj da bi "natjerao" članove Vlade da prihvate njegove uvjete.

13.54 sati Krajem 2008. financijsko stanje u Ini bilo je katastrofalno. Znam da je šokantno, ali tada se to nije prema javnosti tako kazivalo zbog vjerovnika. Ina je tada imala ugovore po kojima je nabavljala sirovu naftu po 132 dolara, a već koncem 9. mj 2008. svjetska cijena tj, cijena na mediteranskom tržištu počela je rapidno padati. Sva zaliha trebala se usklađivati s tržišnim cijenama. Do kraja godine gubitak od 942 milijuna kuna, a od plina 1,4 milijardu kuna. Ekstra profit je bio od naftnih derivata, pojasnio je Polančec stanje u kojem je bila Ina na pitane Sanaderove braniteljice Jadranke Sloković koja je nakon kratke pauze započela s unakrsnim ispitivanjem svjedoka.

"O prodaji dionica Fonda branitelja odlučivao je upravni odbor"

Dodao je da je postojao alarmantan trenutak. Ina je bila korisnik sindiciranog kredita više banaka u iznosu od milijardu dolara i postojali su termini kad će se kontrolirati financije i okviri koji se nisu smjeli prekršiti. Neto dug u odnosu na neto dobit nije smio biti veći od 3 naprema 1. Koncem godine odnos je bio veći od 3,9 naprema 1 i banke su mogle reći da je dug dospio i Ini je prijetio stečaj.

Sloković: Je li takva situacija imala utjecaja na početak pregovora s MOL-om i na tijek?

Polančec: Nije imala utjecaja na početak pregovora, ali je na kraj.

– Vlada nije imala nikakav utjecaj na prodaju dionica Fonda branitelja, sve odluke donosi upravni odbor fonda. Obveza Vlade nije ni postojala za raspravu o tome – kaže Polančec

– Tako je propisivao zakon.

Sloković: Je li cijena od 2800 kuna bila cijena na tržištu?

Polančec: Ne znam koliko je niža bila, ali znam da je bila niža. Ipak, svi imatelji dionica bili su nezadovoljni, no kasnije su prihvatili.

Sloković: Imate li saznanja o pismu Olgice Spevec?

Polančec: Puno smo puta razgovarali o različitim stvarima, ne sjećam se pisma koje bi mi ona dostavila. Ne mogu potvrditi da sam takvo pismo dobio.

Sloković: Statut Ine promijenjen je međudioničarskim ugovorom. Kada je usvojen i tko je bio od strane Vlade?

Polančec: Nakon usvajanja međudioničarskog ugovora usvojen je i Statut, ali to nije stupilo na snagu. Postojalo je vremena da se redefinira do skupštine Ine koja je bila negdje u lipnju 2009.

– Državu je predstavljao Krešimir Dragić i on je glasovao za usvajanje tog statuta Ine. Punomoć mu je morala dati ili Vlada ili njegov resorni ministar – objasnio je Polančec.

Sloković: Na koji način je MOL tražio izmjene ugovora, je li moralo biti formalizirano?

Polančec: Na službenim sastancima iskazivao je takav zahtjev.

Svaki ugovor, generalno, može biti bolji i povoljniji. No smatram da su izmjenama međudioničarskim ugovorom zaštićeni svi strateški interesi RH. Nova upravljačka struktura bila je bolja od stare i bolje je upravljala Inom, komentirao je Polančec pitanje odvjetnice Sloković.

13.15 sati Tužiteljstvo je zanimalo što se dogodilo nakon ostavke Ive Sanadera s mjesta premijera.

"Kosor je zamolila Sanadera da organizira sastanak s Hernadijem"

Tužiteljstvo: Je li nakon što je premijer dao ostavku bio još neki sastanak na kojem ste sudjelovali, a na kojem je bio i Hernadi?

Polančec: Dozvolite da kažem, toliko sam se nebuloza načitao u medijima o tome da vam zahvaljujem na pitanju. Nakon odlaska Sanadera iz Vlade bio je još samo jedan sastanak na kojem je u jednom dijelu sudjelovao i Sanader. U ljeto 2009. Sanader je nazvao i zamolio me da dođem zgradu HDZ-a. Najavio je da će tamo biti Šuker i Hernadi te da ćemo razgovarati o usuglašavanju konačnih stavova oko preuzimanja tvrtke Prirodni plin. Rekao je da ga je Kosor zamolila da organizira sastanak s obzirom na to da Šuker i ja nismo uspjeli uskladiti završne detalje. Sanader je dao uvod, zamolio da se pokuša naći rješenje i otišao sa sastanka. Kako se tada već radilo o velikom dugu Ine prema proračunu, tempo razgovora vodio je Šuker. Šuker i Hernadi rukovali su se oko preuzimanja tvrtke Prirodni plin i preuzimanja poreznih opterećenja Ine prema državi. Mislim da je tada došao i Sanader. Ja sam iz auta telefonirao šefu kabineta i izdiktirao zaključke i to je bio zadnji sastanak. Nebulozno su svi spominjali sastanke po Europi. Ja sam prije sastanka o njemu obavijestio Kosor i ona je potvrdila da je inicirala taj sastanak.

Sudac mu predočava iskaz u kojem je rekao da je po dolasku u predsjedništvu zatekao Sanadera i Hernadija, a da je Šuker kasnije došao. Polančec potvrđuje kako je to moguće.

Tužiteljica: Jeste li nakon toga imali sastanke s predstavnicima MOL-a oko dinamike otkupa tvrtke Prirodni plin?

Polančec: Sve do mog odlaska iz Vlade 2010. održavani su sastanci, na jednom ili dva bila je Kosor i bio je i Šuker. Bio je i Hernadi.

Tužiteljica: Je li bio kakav sastanak u listopadu?

Polančec: Konac rujna ili početak listopada, ne mogu decidirano reći.

Tužiteljica: Kad su konačno usuglašeni stavovi i dostavljeni nacrti ugovora Vladi?

Polančec: Krajem studenog dostavio sam nacrte ugovora Sanaderu koji mi je naložio da ih dostavnim Šukeru, Dropulić i Uredu za zakonodavstvo. Pozvao sam ih da stave pisane primjedbe. Sanaderu su na sjednici užeg kabineta rekli da nisu dobili potpunu dokumentaciju. Kako je između sjednice Vlade i užeg kabineta sat vremena pauze, otišao sam u Ministarstvo gospodarstva, tamo su preslikani ugovori za njih te sam im ih osobno predao. Učinio sam to zbog toga što se ugovor nije mogao staviti na dnevni red prije njihove suglasnosti.

– Nakon što su primili nacrt ugovora, zamolio sam Marinu da mi dostavi pisano očitovanje. Ona je sugerirala da sazovem sastanak u Ministarstvu gospodarstva, da se nađemo i raspravimo dileme. Organizirao sam nekoliko sastanaka, no prije kraja prosinca nije bilo nekih pomaka. Izvijestio sam sve nazočne na užem kabinetu i par dana ranije u prostoriji uži kabinet gdje je Sanader svima dao nalog da se to riješi te naložio Kosor da bude medijator između mene i Šukera. Cijeli prvi mjesec usuglašavali smo tekst ugovora, i tek su 21. siječnja došli na Vladu i 30. siječnja 2009. su potpisani – završio je svoje izlaganje Polančec.

12.56 sati Tvrtka Prirodni plin u prvoj godini imala bi gubitke, veliki odljev novca. No, pogrešno je donositi odluke na temelju dvije godine. Tvrtka bi potpisala ugovor s Inom na 15 godina, a do tada bi postala jedna od najjačih neenergetskih kompanija u RH i anulirala gubitke iz prve dvije godine. Po mom mišljenju, doći će do otkupa plinskog poslovanja iz Ine, kazao je Polančec upitan kako bi poslovala tvrtka Prirodni plin. Dodao je da je u svim prezentacijama koje je držao u predsjedništvu HDZ-a jasno navedeno da bi tvrtka u prve dvije godine bila veliki gubitaš i da u prvoj godini posluje s više do milijardu kuna gubitka.

Tužiteljica: Tko bi snosio gubitke?

"Hrvatska ne bi snosila gubitke tvrtke Prirodni plin"

Polančec: Hrvatska ne odgovara za obveze tvrtke Prirodni plin ako dođe do stečaja. Ne može se reći da bi RH snosila gubitke poslovanja. RH je vlasnik firme koju je otkupila za 1 kunu, a tvrtka je vlasnik cjelokupne količine prirodnog plina. Dogovorena je odgoda plaćanja Ini za vrijeme od jedne do jedne i pol godine. Ina je također izdala bankarsko jamstvo ruskoj tvrtki Gazprom čime je jamčila za potraživanja Gazproma prema tvrtki Prirodni plin.

Tužiteljica: Bi li se cijene plina ionako morale uskladiti s tržištem nakon ulaska u EU?

Polančec: Kada sam bio član Vlade, krajnji rok za usklađivanje bio je 31. prosinca 2011. za tarifne kupce i kolovoz za povlaštene, znači daleko prije ulaska u EU.

Tužiteljica: Imamo li usklađene cijene?

Polančec: Ja ne sudjelujem više u radu Vlade i ne znam je li s EU potpisan aneks ugovora i jesu li rokovi prolongirani. Znam da je Vlada u prošloj godini intervenirala uredbom u kojoj odgađa rokove, no te uredbe su privremene i mislim da smo blizu toga da moramo imati implementiranu tržišnu cijenu inače nam slijede sankcije. To se smatra prikrivenom potporom gospodarstvu.

Tužiteljica: Koliko je trebalo platiti za uskladišteni plin?

Polančec: Osim jedne kune koju je Vlada trebala dati za tvrtku Prirodni plin, ispregovarano je da se mora dati još oko 450 milijuna kuna PSP Okoli. Taj je iznos uračunat u gubitke u prvoj godini poslovanja tvrtke Prirodni plin.

Tužiteljica: Je li izdvajanjem plinskog poslovanja iz bilance MOL-a izbačen negativni aspekt poslovanja i rizika?

Polančec: Ne, popravlja se rezultat Ine, a ne MOL-a i od toga ima koristi i jedan i drugi dioničar. MOL posredno ima koristi zbog konsolidacije prihoda.

12.32 sati Bez puno rasprave, svjedoči Polančec, HDZ je prihvatio predaju Ine MOL-u.

Tužiteljica: Je li se netko javio za riječ nakon što je premijer iznio zaključke?

Polančec: Pristupilo se glasovanju i nije bilo daljnje rasprave, nego je jednoglasno donesena odluka.

"Kroz tijela Vlade implementirale su se odluke vrha stranke o gospodarskim pitanjima"

Tužiteljica: Je li ovo bio izolirani primjer da se u vrhu stranke odlučuje o gospodarskim pitanjima?

Polančec: Uvijek je prethodno o tome raspravljalo predsjedništvo i ta se odluka implementirala kroz tijela Vlade.

Polančec je dvije i pol godine bio član Predsjedništva HDZ-a sve do izbacivanja iz stranke 2010. godine.

Tužiteljica: Jeste li ovakvu odluku dalje prenijeli kome, recimo pravnom savjetniku?

Polančec: Da, i predstavnicima MOL-a jer je to trebalo pretočiti u konkretne dokumente.

Tužiteljica: Kakva je bila Markovićeva reakcija?

Polančec: Pa, cijeli set konzultacija odvio se u kratkom vremenu pa je Marković prije svega bio iznenađen brzinom.

Tužiteljica Polančecu predočava iskaz u kojem je Polančec kazao da je Marković bio iznenađen odlukom jer je smatrao da se neće ići u konsolidaciju. Polančec je potvrdio taj iskaz, no dodao je da je Marković nakon daljnjih analiza i rasprava potvrdio da je takva odluka dobra s obzirom na članak 7,1, a to je bilo u fazi kad se radio nacrt novog ugovora.

Tužiteljica: Zašto u zadržana pitanja nisu ušli poslovni plan i proračun iako su bili u ugovoru iz 2003, zašto su izbačeni?

Polančec: Ne bih rekao da su izbačeni. Novi ugovor nije copy-paste staroga, nego je rezultat pregovora. Smatrao sam da ako su svi strateški dokumenti utvrđeni posebnim dokumentima onda poslovni plan, odnosno sama operacionalizacija nije više toliko važna da bi bio u zadržanim pitanjima.

Tužiteljica: Je li bilo govora tko će izabrati glavnog izvršnog direktora?

Polančec: U dokumentima je sročeno da tim izvršnih direktora bira uprava, a mi smo ispregovarali da to bude Hrvat koji dolazi iz Ine, da ga predlaže Vlada.

Tužiteljica: Kada su i na koji način počeli pregovori o plinskom poslovanju?

Polančec: Vratit ću se na 2006. kada je u prospektu za inicijaciju javne ponude navedeno da će Ina Vladi prodati PKP Okoli. Prospekt je obvezujući dokument. Što se tiče trgovine plinom ona se spominje u prospektu, ali ne tako čvrsto. Pregovori o mogućnosti preuzimanja Prirodnog plina počeli su u proljeće 2008. Razmatrali su se s drugom opcijom, da Ina drastično poveća cijenu plina kako bi cijena dosegnula tržišnu vrijednost. Na sjednici predsjedništva (istoj onoj na kojoj je izglasana predaja Ine MOL-u, op. a.) koja je bila krajem listopada ili početkom studenog 2008. donesena je odluka da se kupuje prirodni plin, a povećanje cijena je odbačeno.

"MOL je s punim pravom očekivao ispunjavanje obveza"

- MOL je htio da se Vlada pridržava obaveza koje je preuzela. Potpisala je ugovor o pristupanju energetskoj zajednici. U pregovaračkom području energetika Vlada je preuzela stav da će u kolovozu 2011. cijena plina za povlaštene kupce biti tržišna i da će cijena prirodnog plina za tarifne kupce do 1.1. 2012 biti tržišna. MI smo, nažalost, vodili socijalnu politiku. MOL se, po mom mišljenju, s punim pravom protivio tome i tražio da Hrvatska ispuni obveze u danim rokovima - kazao je Polančec.

Tužiteljica: Tko je trebao preuzeti izdvojene segmente plinskog poslovanja?

Polančec: Podzemno skladište trebao je preuzeti Plinacro koji je bio sto posto u vlasništvu države. Kod prodaje Prirodnog plina razmatralo se da više hrvatskih tvrtki zajedno preuzmu prirodni plin no to je odbačeno i išlo se na to da Vlada preuzme tu novu tvrtku.

12.07 sati Nakon stanke ročište na kojemu protiv Ive Sanadera i njegove uloge u prodaji dionica INA-e mađarskom MOL-u svjedoči Damir Polančec.

Ovakve diskusije neprimjerene su postupku. Sud, konkretno, predsjednik Vijeća, temeljem zakona može postavljati pitanja kako bi razjasnio. Vi nemate pravo uskratiti to. Vaše ponašanje nije bilo primjereno. Moje utvrđenje, slušajući ovo što ste govorili, je da vaši iskazi nisu identični. Vi ste važan svjedok, a dužnost suda je da pojasni. Nepotrebno je da mi upadate u riječ, no dopuštena je mogućnost da se nešto može krivo konstatirati. Mislim da je u ovom slučaju sve točno konstatirano, započeo je nakon pauze sudac Turudić.

Tužiteljica: Spomenuli ste da je premijer rekao da će se o tome raspravljati na užem kabinetu, je li se to dogodilo?

Polančec: Dozvolite da se i ja ispričam zbog nedozvoljenih reakcija. Primite moju ispriku, radi se o emocijama.

- Sastanku u užem kabinetu, a misli se na prostoriju, održan je relativno brzo. Uz Sanadera i mene bili su Kosor, Šuker, Dropulić i Kalmeta. Nisam siguran za Čobankovića. Sanader je dao uvod, upoznao nazočne da postoji zahtjev za konsolidacijom i objasnio na koji način može doći do toga i poslužio se mojim papirom i dao mi riječ. Prezentirao sam dotadašnji tijek pregovora i povela se rasprava. Iskreno rečeno, više se raspravljalo koliko bi članova NO mogao imati,i iz Uvoda Sanadera moglo se naslutiti da nije protivan ideji da se MOL-u udovolji na način da ime većinu u NO. Opet su ponovljeni argumenti, a Sanader je formulirao zaključke da je njegov stav da se konsolidacija može dozvoliti s tim da MOL ima većinu u NO i da će sazvati predsjedništvo stranke na kojem će se raspravljati. Mene je zadužio da pripremim prezentaciju s argumentima za taj sastanak - odgovorio je Polančec na pitanje tužiteljice.

"Ako predsjednik stranke ima neki stav, taj stav je obvezujući i za ostale"

- Uži kabinet formalno su činili svi ministri i državni tajnici središnjih državnih ureda - pojasnio je Polančec. No, na ovom sastanku nije bio uži kabinet u formalnom smislu.

Tužiteljica: Što je za vas osobno takav stav značio?

Polančec: Ako predsjednik ima neki stav, taj stav je bio gotovo obvezujući za sve nas ostale. To grubo zvuči, ali ne pamtim neku odluku koja je donijeta na predsjedništvu stranke, a da je bila protivna njegovu stavu.

Tužiteljica: Gdje je donesena odluka?

Polančec: Uslijedila je sjednica predsjedništva stranke. Bilo je tamo gotovo kompletno predsjedništvo i raspravljalo se o toj temi. Sanader je dao uvod. Podsjetio je da se vode pregovori s MOL-om . Nakon toga održao sam prezentaciju u Power pointu u kojoj sam iznio kronologiju pregovora i što je do tog trenutka ispregovarano, koje su eventualne dileme na koje trebamo dati odgovor. Moj zadatak je bio da u okviru političkih odluka koje se u tom tijelu donose nastavim pregovore s MOL-om. Nakon toga vođena je rasprava koja nije bila posebno duga. Bilo je nekoliko pitanja. Moji odnosi s Ivanom Šukerom su bili poznati, često smo se sukobljavali. No na toj sjednici on je bio jedini koji je, neću reći govorio suprotno ono što je zaključeno u užem kabinetu, nego je propitivao kako komunicirati novi ugovor prema javnosti. Nakon rasprave donijeti su zaključci. Sanader je ponovio, idemo prema tome da NO ima 9 članova. Da MOL daje predsjednika uprave, da izborimo pravo prvokupa i reotkupa i da se produži vrijeme lock up perioda te da se nastavi s pripremama za otkup skladišta podzemnog plina i nastavi s preuzimanjem tvrtke Prirodni plin. Ta odluka, nakon njegovih stavova, donesena je jednoglasno. Predsjedništvo je tada imalo 20-ak članova.

Sudac: Koliko je to trajalo?

Polančec: Oko 45 minuta.

Sudac: I s prezentacijom?

Polančec: Da.

Tužiteljica: Je li Sanader u zaključcima rekao omjer u NO i upravi?

Polančec: Da , to je bilo sadržano već u prezentaciji. U NO MOL je imao pet, Vlada je ima tri, a zaposlenici jednog predstavnika zaposlenici. U Upravi su bila tri predstavnika MOL-a i tri predstavnika Vlade, s tim da je predsjednik MOL-ov. U slučaju jednakog broja glasova glas predsjednika uprave bit će odlučujući.

Sudac: Tim izvršnih direktora?

Polančec: Bira ga uprava, a to su stručnjaci koji nisu na poziciji političkim odlukama. Razdvaja se uloga člana uprave i izvršnog direktora. Dotad su članovi uprave bili izvršni direktori.

11.07 sati Sudac pita Polančeca da objasni razlikovanje između današnjeg svjedočenja i iskaza u USKOK-u. U iskazu USKOK-ovim tužiteljima rekao je da je Sanader na tom sastanku izrazio jasan stav da se prihvate zahtjevi MOL-a, a danas je rekao da se Sanader nije tome izrazito protivio.

"Sanader je smatrao da se predaja Ine može prihvatiti"

Polančec: Ja se ne slažem da je to drastično različito. Sanader je iznio stavove i za takav slučaj i protiv takvog slučaja. Još jedanput ću to reći, u zaključcima je sugerirao da se takav stav može prihvatiti.

Sanaderov branitelj Čedo Prodanović navodi da svjedok nije rekao da se zahtjev Mađara treba prihvatiti nego da se može prihvatiti.

Sudac: Imat ćete priliku za unakrsno ispitivanje.

Sudac: Je li vam Sanader tu svoju odluku obrazlagao čime?

Polančec: Nizom razloga. Prvo, Mađari su imali više dionica od Vlade RH. Mađari su na sastancima na kojima smo se natezali oko cijene plina stajali na strani Vlade. Svi smo bili svjesni razine kompetencije menadžera s jedne i druge strane. Hrvatski su bili manje kompetentni. To su neki od argumenata koje je Sanader iznio.

Sudac opet predočava Polančecu iskaz iz USKOK-a. "Iz ovog svega ja sam zaključio da je već iz mog prvog spominjanja Sanader imao formirano mišljenje o zahtjevima MOL-a", pročitao je sudac Turudić pa ponavlja Polančecu: 

– Vi ste danas drugačije rekli.

Polančec: Pa niste me to pitali. Da ste me tako pitali, ja bih odgovorio, pa ne mogu se sjetiti svega od riječi do riječi. On je imao jasan stav da se to može prihvatiti.

Sudac: Rekli ste da je imao prethodno formirano mišljenje.

Polančec: Niste me dobro razumjeli i nije tako ušlo u zapisnik.

U trenutku dok Turudić unosi u zapisnik, Polančec kaže: "Gospodine predsjedniče, to nije točno, ja to nisam rekao"

Do nesporazuma je došlo kad je sudac htio u zapisnik unijeti da je Sanader prihvatio argumente koje je iznio Polančec na što se svjedok usprotivio jer, tvrdi, nije tako rekao nego je rekao da je Sanader zauzeo stajalište na temelju argumenata koje je sam iznio.

Tužiteljica: Tko je iznosio argumente za prihvaćanje ponude?

Polančec: Treći put, Sanader.

Sudac: Žao mi je što je došlo do takve situacije.

Sudac Turudić rekao je Polančecu: "Pokušajte biti pristojni, što vam često ne uspijeva" na što je Polančec komentirao "Tu smo isti."

10.55 sati Nakon što mu je Jadranka Kosor na tajnom sastanku požalila kako joj je Sanader naložio da proda dionice Fonda branitelja te kako ne može zamisliti kako je njoj, Polančec joj je, kako sam tvrdi, rekao da to rješava sama kako god zna.

Polančec ne može decidirano tvrditi da na užem kabinetu nije bilo prezentirano ili razgovarano o prodaji braniteljskih dionica, ali može da nije bilo na Vladi ni na predsjedništvu HDZ-a.

Tužiteljica: Nakon dovršene dobrovoljne javne ponude, jesu li Mađari postavili kakav zahtjev, kome i kakav je bio?

Polančec: Tek nakon te ponude i nakon što je stekao više dionica Ine od Vlade, prvi put istakli su zahtjev za konsolidacijom prihoda Ine. Nakon završetka te ponude trebali smo se sastati radi daljnjih pregovora. Ja nisam došao, s njima je razgovarao odvjetnik Marković i nakon sastanka me nazvao i rekao da ima novosti. Mađari vrlo konkretno, kazao je, postavljaju zahtjev za promjenu upravljačkih prava, tj. da im se dozvoli konsolidacija. Ona se mogla dogoditi samo na dva načina, da im se proda dodatni paket čime bi stekli većinski paket dionica ili da im se dozvoli da imaju većinu članova u NO.

Sudac: Jeste li imali mandat o tome pregovarati?

Polančec: Ne.

Tužiteljica: Što ste odgovorili Markoviću?

Polančec: Nismo to očekivali, takav zahtjev. Rekao sam mu, znaš kako stvari idu, moram se konzultirati i tada ću zakazati novi sastanak i prenijeti što ti je činiti. Poslao sam SMS Sanaderu i obavijestio ga da ima novih momenata i zamolio termin. Nazvao me, ukratko sam mu prenio o čemu je riječ i on me primio drugi dan. Iznio sam mu zahtjev Mađara. Sanader je rekao da je to osjetljivo pitanje, da ima argumenata za i protiv i da ćemo to raspraviti na užem kabinetu. Rekao je sazvati članove Vlade koji su povezani s problematikom. Tom prigodom, dok smo razgovarali, nastojao sam, kao i uvijek, pripremiti dokument sa svim podacima, što je ispregovarano, koje su dileme i slično. Za koji dan uslijedio je sastanak u prostoriji koju smo zvali uži kabinet.

Sudac: Drugačije sad govorite nego u USKOK-u.

Polančec je, naime, u USKOK-u rekao da Sanader nije bio iznenađen zahtjevom i pravdao se da se MOL pokazao kao odličan partner.

Sudac: Danas kažete da je Sanader rekao da ima razloga za i protiv.

"Bilo je jasno da on nema ništa protiv zahtjeva MOL-a"

Polančec: Možda je vama to tako zvučalo. Ivo Sanader rekao je da postoje argumenti za i protiv. Ali, je li bio začuđen? Moj dojam je bio da nije bio začuđen. Ostajem kod ovoga uz malu dopunu. Nakon što sam ga izvijestio, nije djelovao iznenađeno, rekao je argumente za i protiv, ali iz njegovih riječi bilo je jasno da on ne bi imao načelan stav da se odbiju ti zahtjevi, nego je izgledalo kao da je sklon prihvatiti te dodao da će se o tome raspraviti.

– Ni ja ni odvjetnik Marković nismo vjerovali da će se ići u tom smjeru. Moglo se pokušati ispregovarati bolje uvjete, teoretski je bilo moguće – zaključio je Polančec.

10.16 sati Polančec je objasnio kako su tekli pregovori. Potvrdio je ranije svjedočenja. Nakon 12. mjeseci tim su se pregovorima priključili u jednom dijelu i Šuker i M. M. Dropulić, a na najmanje dva sastanka bila je i Jadranka Kosor.

Tužiteljica: Spominjali ste dobrovoljnu javnu ponudu MOL-a. Do te ponude, o čemu se raspravljalo i koji su bili zahtjevi Mađara?

Polančec: U tom se periodu raspravljalo o mogućnosti zamjene dionica. Uz to, činjenica je da je Vlada 2006. iskazala želju za preuzimanjem podzemnog skladišta plina. Raspravljalo se i o cijeni plina, kako da se taj segment poslovanja u Ini promijeni. Još u prospektu za javnu ponudu navodi se da će Vlada preuzeti podzemno skladište te da se od tada već vode razgovori hoće li se preuzeti plinski biznis ili se naći neko drugo rješenje. No, do tada, naravno, nacrti ugovora do dobrovoljne javne ponude nije bilo. Ja sam Mađarima dao do znanja da ja nemam mandat o tome raspravljati i da će se o upravljačkim pravima pregovarati nakon što dođe do izmjene u dioničarskim odnosima.

– Raspravljali smo o stvarima koje predstavljaju naš interes i tražili da se u ugovor uključe neke stvari koje su nam bile strateški važne, lock up period i da nas zanima pravo prvokupa i reotkupa – kazao je Polančec te dodao kako je dobrovoljna javna ponuda MOL-a uslijedila je u srpnju 2008. godine, ali to je proces koji traje do druge polovice rujna. U tom periodu zamrzava se proces pregovaranja.

Tužiteljica: Koliko je dionica stekao MOL tom javnom ponudom, i spominjali ste da je Fond branitelja prodao sedam posto i da je to bio ključni moment?

Sudac: Je li Vlada utjecala na ponudu?

Polančec: Nitko ne može utjecati, u tom trenutku MOL je imao 25 posto, nakon završetka MOL je imao 47,26 posto. MOL je ponudu podnio putem Zagrebačke burze i istaknuo cijenu od 2800 kuna po dionici. U prvi mah svi institucionalni ulagači, imatelji dionica, negativno su reagirali na razinu cijene. Smatrali su da MOL treba ponuditi više. U to doba nije bilo prave krize, no već u rujnu tržište kapitala zakoračilo je u dublju krizu i svi oni koji su u prvo vrijeme govorili da neće prodati dionice promijenili su mišljenje i prodali svoje dionice MOL-u. To je učinio i Fond hrvatskih branitelja.

– Branitelji su sami uputili zahtjev za isplatu svojih udjela, i Fond je morao imati likvidna sredstva za tu isplatu te je prihvatio dobrovoljnu javnu ponudu. Predsjednica Fonda bila je Jadranka Kosor, a u njemu Ivić, Dečak, Lovrić... Prihvaćena je cijena od 2800 kuna – objašnjava Polančec.

– Kasnije, 2010. godine, doznao sam, na dan izlaska iz istražnog zatvora, 22. srpnja, kad me sestra u autu vozila kući u Koprivnicu, da je moja supruga dobila poziv na mobitel od kućnog prijatelja koji mi je prenio poruku da jedan stranački dužnosnik želi sam sa mnom popiti kavu što prije. I ja vas molim, kao što sam molio USKOK, ne želim nikakve neugodnosti za tog čovjeka jer su neki koji su mi htjeli pomoći imali neugodnosti. Bačić je mom prijatelju prenio da se sa mnom želi sastati J. Kosor. U devetom mjesecu smo se sastali. Pitala me kako mi ona i stranka mogu pomoći. Bio sam revoltiran, iz zatvora sam stranci pisao pisma i ponovio joj i ovog puta isto: Napravite presicu, jasno se očitujte o stvarima, o odlukama koje smo zajedno donosili, ja zbog tih odluka imam problema, a vi imate amneziju. Dopustite mi da se branim. Pustite mi reflektore, to ću sam, ali političke odluke, stanite iza njih ili recite to smo zajedno donijeli. A to se odnosili i na HEP i TLM i na ovo danas i nepotrebne studije oko Borov. Na to moje traženje, a samo to sam tražio, kaže ona "Ja ne znam dovoljno o tom Borovu". Rekao sam joj: "OK, ti nisi direktno sudjelovala, ali Šeks jest, i molim vas da se o tome očitujete, a ne da ja snosim kaznenu odgovornost za zajedničke političke poduke" – ispričao je Polančec u sudnici.

Sudac: Ja sam vas pustio da govorite, ali Borovo nije tema. To je pravomoćno okončan postupak.

Polančec: U redu, ali ja nisam obaviješten da je pravomoćna odluka donesena, nadam se da ću dobiti rješenje.

"Sanader je Kosor naložio da proda dionice Fonda branitelja"

– Što misliš kako je meni bilo kad sam ja morala donijeti odluku da prodamo dionice Fonda branitelja, a znaš da je Đuro rekao da neće prodavati za manje od 4500 kuna – upitala ga je, tvrdi Polančec, Kosor jednom prilikom.

Sudac: Znači njoj je Sanader naložio da proda?

Polančec: U suštini je to to.

10.05 sati Nakon što je objasnio kako nisu rađene posebne analize MOL-a kao strateškog ulagatelja, tužiteljstvo zanima koja je bila pozicija Vlade u Ini.

Tužiteljica: Je li imenovan kakav pravni savjetnik i na koji je način izabran?

Polančec: Radilo se o bitnom ugovoru, radi se o najvećoj energetskoj kompaniji i naravno da je za taj posao trebalo angažirati pravnog savjetnika. U tijelima države uprave nemate kapaciteta za takve poslove. Povjerenstvo je održalo nekoliko sastanaka u krnjem sastavu i donijelo odluku o angažmanu pravnog savjetnika.

– Prateći tijek ispitivanja svjedoka u ovom procesu, moram jasno objasniti proceduru. Nakon što je povjerenstvo donijelo zaključak da treba odvjetnik. Stručne službe ministarstva provele su javnu nabavu, po novom zakonu koji je propisivao da je za angažman odvjetnika nužan postupak javne nabave. Neki su svjedoci govorili o javnom natječaju, a to nije isto. Javna nabava dala je za pravo da se objavi namjera sklapanja ugovora s bilo kojom odvjetničkom kućom i nakon sklapanja da se to objavi u Narodnim novinama. Potpuno smo slijedili proceduru. Prvo smo objavili namjeru sklapanja ugovora, pa poslali poziv za eventualnim davanjem ponuda onim kućama za koje smo smatrali da imaju kapacitete. Pristigle su dvije adekvatne ponude. Nakon analize Hanžeković je svoju ponudu povuklo, ostali smo na jednoj ponudi od Markovića. U dodatnom pregovaračkom procesu smanjili smo izdatke i nakon toga sve objavili u NN – objasnio je Polančec.

Podsjetimo, svjedočeći prošlog tjedna odvjetnik Zoran Marković kazao je da je za pravno savjetovanje Vlade njegovu uredu isplaćeno 2,7 milijuna kuna bez PDV-a.

Tužiteljstvo: S kojim startnim pozicijama je startala Vlada, koji je bio cilj Vlade?

Polančec: Zaštita nacionalnih interesa u Ini.

Tužiteljica: Je li povjerenstvo obavilo zadatke?

Polančec: Održano je između tri i pet sastanaka, a radilo je u krnjem sastavu. Osnovni problem bila je činjenica da se moj kolega nije odazvao ni na jedan sastanak već je slao Dragića koji je bio ravnatelj uprave za gospodarstvo, nije bio čak ni državni tajnik. Jedini je ministar koji nije došao ni na jednu koordinaciju za gospodarstvo koje sam ja vodio, a to mu je bila dužnost po zakonu. Slao je Dragića koji je na koordinaciji imao jedan stav pa bi poslije mailom slao novo stajalište. Tražio sam od predsjednika Vlade da se to drugačije definira, rekao sam mu da Šuker ne dolazi ili da promijenimo način kako ćemo pregovarati s MOL-om.

"Predsjedništvo stranke donosi ključne odluke"

Sudac: Što se dalje dogovorilo?

Polančec: Sanader mi je rekao: Ti si zadužen da vodiš te pregovore pa to i čini s ljudima koje imaš na raspolaganju. Izvještavat ćeš mene i uži kabinet Vlade i predsjedništvo stranke koje ionako oni donose ključne odluke.

9.33 sati Damir Polančec sjeo je na klupu za svjedoke da bi dao svoj iskaz u nastavku suđenja Ivi Sanaderu za MOL.

Damir Polančec: Bio sam član Vlade od veljače 2005. i u drugom mandatu. Bio sam potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva i sudjelovao radu Vlade, a kako je Vlada jedan od glavnih dioničara u Ini, sudjelovao sam u pregovorima i imao saznanja o njima. 

– Inicijativa proizlazi iz samog ugovora, no i MOL je potaknuo inicijativu za redefiniranje međudioničarskog ugovora zbog ugovora iz 2003. u čijem se članku, čini mi se 7., govori se da dioničari imaju pravo imenovanja četiri predstavnika NO dok dioničar ima više od 50 posto vlasništva. Početkom 2008. to više nije bilo tako, Vlada nije imala više od 50 posto dionica, MOL je inicirao početak pregovora. Prve inicijative, koliko ja znam, sežu još u početak 2007. godine – kazao je Polančec.

– Na temelju Zakona o privatizaciji propisana je privatizacija, prvi korak učinjen je tako da je sedam posto vlada predala u fond branitelja, do sedam posto prodano je bivšim i sadašnjim zaposlenicima, a 15 posto plus do dva posto je prodano na javnoj ponudi. Međutim, tijekom pregovora sredinom ljeta 2008. MOL je pokrenuo samoinicijativno inicijalnu javnu ponudu. Time su svi dioničari dobili priliku kupiti dionice Ine po cijeni od oko 2800 kuna. Fond branitelja tada je prodao svojih sedam posto dionica i došlo je do situacije da je MOL imao više dionica nego Vlada RH – objasnio je Polančec.

Polančec je bio zadužen i za pripremu javne ponude, a i za prodaju sedam posto dionica zaposlenicima Ine.

– Članak 7 propisuje da onaj tko ima više od 25 posto, a manje od 50 ima pravo na dva člana NO, a onaj tko ima više od 50 ima pravo na imenovanje četiri člana NO. U desetom mjesecu 2008. istjecao je lock up period u kojem MOL nije mogao raspolagati dionicama Ine bez suglasnosti Vlade. Nakon tog perioda MOL je mogao prodavati i raspolagati dionicama Ine po svojoj volji – objasnio je Polančec uzorke zašto se išlo u pregovore o izmjenama međudioničarskog ugovora Vlade i MOL-a u Ini.

Tužiteljica: Kada je MOL postavio prve zahtjeve?

Polančec: Razgovori naravno nisu počeli u 2008. Sastanaka je bilo barem desetak. Sjećam se jednog iz travnja ili ožujka 2007. a sazvan je radi određivanja cijene prirodnog plina. Tada su iz MOL-a istaknuli da izlaze Vladi u susret, ali očekuju da ćemo pokrenuti razgovore o izmjeni upravljačkih prava u Ini jer Vlada neće imati više od 50 posto kad proda svojih sedam posto radnicima. Svake godine, od kada sam ja 2005. godine postao član Vlade, bilo je barem desetak sastanaka s predstavnicima MOL-a.

"MOL prvotno nije tražio većinu u NO"

Tužiteljica: Jesu li bili određeniji u tim zahtjevima za promjenom upravljačkih prava?

Polančec: U to vrijeme MOL nije isticao da želi većinu u NO, ali tražili su da se promijeni omjer članova MOL-a i Vlade i uprave i NO. Takve je zahtjeve postavljao Hernadi.

Tužiteljica: Je li u ugovoru iz 2003. bila propisana nužna promjena?

Polančec: Ne, ugovor tvrdi suprotno, da se izmjeni ne treba pristupiti, ali taj članak bio je u koliziji s člankom sedam. Postoji članak koji kaže da ne treba mijenjati ugovor dok Vlada ima 25 plus jednu dionicu, ali iščitavanjem članka 7 i zato što je istjecao lock up period, moje stajalište je da je trebalo pokrenuti pregovore o promjeni ugovora.

Tužiteljica: Je li MOL prema ugovoru iz 2003. bio strateški partner?

Polančec: Da.

Tužiteljica: Je li imao obavezu ulaganja u modernizaciju Ine i je li provedena analiza je li MOL ispunio ulogu strateškog ulagatelja, je li učinjena analiza?

Polančec: Obveze MOL-a bile su da zajedno s drugim strateškim partnerom, odnosno Vladom usuglašava planove. U Ini se zajednički djelovalo kroz NO i time su se trebali provesti strateški ciljevi. Analiza neke neovisne kuće je li MOL izvršio svoje obveze nije učinjena. No, kako smo zajednički djelovali kroz NO, smatram da je zauzet stav da je MOL strateški partner i da je kao i Vlada izvršavao obveze iz dioničarskog ugovora. MOL i Vlada u jednakoj su mjeri izvršili ili nisu izvršili svoje obveze prema ugovoru.

Tužiteljica: Je li NO konzultirao koga da bi se takav zaključak mogao donijeti?

Polančec: Ne može se jednostavno odgovoriti na ovo pitanje kako ste ga postavili ili ga ja ne razumijem, NO štiti društvo i mora štititi interese društva.

Sudac: Posebne analize nisu rađene?

Polančec: Ne.

Tužiteljica: Je li Vlada na početku pregovora osnovala povjerenstvo?

Polančec: Opće je poznata činjenica da je Vlada početkom 2008. osnovala povjerenstvo sa zadatkom da vodi pregovore s MOL-om i da izvještava Vladu. Ja sam bio predsjednik. Članovi su bili Šuker, Bošnjaković, Igor Lučić i Vedran Duvnjak.

Komentara 69

OB
-obrisani-
11:21 01.03.2012.

. Polančec: Odluke su donosili uži kabinet Vlade i predsjedništvo HDZ-a . .

OB
-obrisani-
11:02 01.03.2012.

Dokle će nas \"rvacko\" pravosuđe još maltretirati sa montiranim političkim procesima ?

NE
neverane
21:44 01.03.2012.

Ne nisi,ja sam.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije