Poslije punih dvadeset godina u Hrvatskoj se napokon pišu zakoni po kojima bi se moglo efikasno suditi za lopovluk u gospodarstvu!

Apsurd je, međutim, da bi se tim potezom istodobno mogli redom potopiti nedavno otvoreni “menadžerski” procesi kao što su HEP, HŽ, HT, Podravka, HAC..., ali i svi oni koji se još vuku iz tajkunizacije koja je obilježila devedesete godine prošlog stoljeća.

Dvadeset godina čekanja

Tako smo, poslije dva desetljeća samostalnosti, blizu toga da nam u Ustavu piše kako pretvorbeni kriminal ne zastarijeva a da pritom nema zakona po kojemu bi ga se moglo suditi. Naime, treba modernizirati cijelo poglavlje Kaznenog zakona u kojem se propisuje gospodarski kriminal, a to znači neka djela izbrisati, a neka nova napisati i sve to tako da postoji kontinuitet između staroga i novoga.

U protivnom, ako kontinuiteta ne bude, po formuli nužne primjene blažeg zakona, primjerice Miroslav Kutle protiv kojega se po sudovima još vuče najmanje deset postupaka, bio bi svega oslobođen preko noći.

Zbog toga se u radnoj skupini za izmjene Kaznenog zakona u posljednje vrijeme vode vrlo žive i žučne rasprave, katkad na granici svađe.

– Izmjena kaznenog zakonodavstva koje se odnosi na gospodarski kriminal nužna je da bi se uklonili ostaci socijalističkoga pravnog sustava i da bi se naše zakonodavstvo uskladilo s pravnom stečevinom Europske unije i pravom modernih europskih država – kaže dr. Petar Novoselec, jedan od članova radne skupine za izmjenu KZ-a.

Govoreći u grubim crtama o tome što ne valja u zakonu koji imamo (jer još nema rješenja koja bi radna skupina prihvatila, već su svi prijedlozi otvoreni), dr. Novoselec kaže da se u nas poduzetnici izjednačuju s državnim službenicima, a kaznena djela protiv tržišnog natjecanja (takozvano kartelno kazneno pravo) ne samo što nisu usklađena s europskom pravnom stečevinom nego čak ni s našim Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja.

– Gospodarska su kaznena djela i s pravnotehničke strane loše oblikovana, što uzrokuje njihova preklapanja i otežava primjenu u praksi. U nekim slučajevima nastaju i praznine jer u zakonima nisu predviđena odgovarajuća kaznena djela – kaže dr. Novoselec.

Manipulacije bez sankcija

Na pitanje što to druge zemlje imaju, a mi ne, dr. Novoselec kao jedan od primjera navodi da u nas nije predviđeno kazneno djelo prijevare u postupku javne nabave kad je unaprijed dogovoreno da naručitelj prihvati određenu ponudu, što je pogodovanje određenom natjecatelju.

– U Njemačkoj to je posebno kazneno djelo “dogovori kojima se ograničava natjecanje pri javnim nabavama” – upoznaje nas dr. Novoselec.

O čemu je riječ potkrijepio je slučajem iz njemačke sudske prakse kada su se na javnom natječaju za hidroregulaciju Rajne natjecala tri trgovačka društva. Međusobno su se sporazumjeli da će svatko od njih realnu cijenu svojih radova uvećati 3,85 milijuna DEM.

Time su znatno podigli vrijednost cijelog posla, a društvo koje je dobilo posao razliku je isplatilo dvjema tvrtkama koje su pomogle da se podigne konačna cijena.

U Hrvatskoj, posebno u građevinskim poslovima koji su cvali proteklih godina, ovakvo dogovaranje i manipuliranje natječajima redovita je i gotovo normalna pojava koja ostaje bez ikakvih sankcija.

– Dogovor u slučaju iz njemačke sudske prakse prema sadašnjem hrvatskom pravu ne bi bio kažnjiv – kaže dr. Novoselec.

Video sadržaj

NESVAKIDAŠNJI PRIMJER

FOTO Žena u 60. godini postala Miss Buenos Airesa, ljudi šokirani njezinim izgledom

48

STUDIJA O PROMETU U EUROPI

Udarac hrvatskom turizmu? Slovenski medij pisao oštro o našim cestama i upozorili sugrađane

PALA NA PRUGU

Detalji tragedije u Kaštelima: Ženu udario vlak nakon što se sa suprugom vraćala iz bolnice

VAŽNOST ČISTE VODE

Voda vam ima čudan okus i miris, a kuhalo vam je puno kamenca? Imamo jednostavno rješenje

Proslavili 10. rođendan

Jedna od najboljih privatnih škola u svijetu s adresom u Zagrebu širi obrazovni program. Evo što pripremaju za svoje polaznike

Čovjek kupio stan za 98.000 eura i sad ga prodaje za 275.000. Zagrepčanka: ‘Rekla sam da se treba sramiti’