• OBJAVA: 30.08.2011 / 12:00
  • IZMJENA: 30.08.2011 / 14:02
  • PRIKAZA: 39242

nakon zatišja zbog krize

Počinje nova šopingomanija. U Hrvatskoj niče 11 novih centara

U HGK kažu da se Hrvatska opredijelila za slobodu tržišta i nema ograničenja za ulaganje, potrošači će reći zadnju.

Povećaj Počinje nova šopingomanija. U Hrvatskoj niče 11 novih centara
Previše? U Zagrebu više centara nego u Beču, prosjek za RH 250 kvadrata
Ne propustite

130.000 m2 bruto površine imat će šoping-centar koji se upravo dovršava na istoku Zagreba, a zvat će se “East”

 

Arena Centar - 175.000 m2 prostora ukupno ima taj trgovački centar na ulazu u Zagreb, a u njemu je smješteno 210 većih i manjih trgovina

 

Garden Mall - 64.585 m2 površina je prvog modernog trgovačkog centra na istoku Zagreba, a na 26.000 četvornih metara trgovački je dio

 

Centar Kaptol - 42.300 m2 - podijeljeno je na pet nadzemnih te dvije podzemne etaže, a centar je otvoren 2000. godine

 

Avenue Mall - 50.000 m2 - čini taj centar koji je osvježio Novi Zagreb, a popunjenost tamošnjih lokala je stopostotna (njih 125)

 

King Cross - 150.000 m2 ima prvi “mall” u Zagrebu, otvoren 2002. godine, od čega više od 20 tisuća kvadrata trgovačkog prostora

 

Importanne Centar - 31.000 m2 ima najstariji trgovački centar u središtu Zagreba kojim dnevno prođe u prosjeku 300.000 građana

 

City Center One - 100.000 m2 ima taj šoping-centar na zapadu Zagreba koji je 2009. godine proširen za 42 nove trgovine te ih danas ima 130

 

West Gate - 226.000 m2 impozantan je prostor na kojem je kompleks centra u Zaprešiću, a prodajni se prostire na 100.000 kvadrata

 

Cascade - 17.831 m2 - površina je jednog od najnovijih centara, a neto iznajmljiva površina iznosi oko 8000 četvornih metara

Piše: Jasminka Komar/VLM, Ljubica Gatarić, Marko Čubrilo/VLM

S jedne strane Slavonske avenije na istoku Zagreba jedan trgovački centar naočigled građana “umire” i čeka spasonosnu injekciju novog investitora, a s druge se strane jedan – upravo dovršava.

Više nego u Beču

Riječ je o drugom zagrebačkom City Centeru One, nazvanom “East”, koji će se prostirati na 130.000 četvornih metara bruto površine i jedan je od 11 novih centara koji se grade u RH. Mnogi se, dakako, pitaju ima li tu ikakve logike, s obzirom na to da Zagreb ima više prodajnog prostora od Beča, 555 četvornih metara na tisuću stanovnika, a od istočnoeuropskih metropola pretekli su ga jedino Prag i Bratislava. Ima, reći će Dragan Munjiza, konzultant i nekadašnji direktor Konzuma.

– Prostora za nove centre uvijek će biti iz jednostavnog razloga što će neki drugi nestajati i propadati. Oni koji nisu uspješni i dobro pozicionirani prepustit će svoje mjesto drugima – kaže Munjiza. Konzultanti i dalje tvrde da se isplati ulagati u “šoping-kvadrate” jer se Hrvati vole lijepo odijevati i troše na “krpice” više od drugih u regiji i šire. RegioPlan navodi da prosječno kućanstvo na odjeću izdvoji oko 930 eura na godinu, dok Slovaci potroše 750, Česi 580, a Poljaci tek 520 eura.

– Dok god investitori dolaze, znači da im se isplati – komentar je Dragutina Mamića, iskusnog menadžera koji je doveo nekoliko stranih lanaca. Mamić pregovara o prodaji posrnulog Mandija francuskom lancu Auchan. Taj je centar ovo proljeće zatvorio vrata “zbog preuređenja”, pala je prodaja zbog niže kupovne moći, ali i bolje ponude drugdje.

– Otvaranje još jednog City Centera nadomak Mandiju pozitivan je događaj. Time će lokacija dobiti na cijeni jer će uskoro doći Ikea, Lesnina se proširila, tu su Konzum i Plodine – sve što potrošaču treba – optimističan je Mamić.

– Ni Tkalčićeva ulica ne bi bila tako popularna da su u njoj dva kafića. Ovako ih je stotinu i svi dobro rade – uspoređuje Mamić.

Unatoč ovim optimističnim zaključcima, mnogo je onih koji vjeruju da bi zagrebačka gradska vlast trebala “zatvoriti špinu” i više ne dopuštati gradnju novih trgovačkih centara. Grad neće zabraniti gradnju, ustvrdio je zamjenik pročelnika Gradskog ureda za prostorno planiranje i graditeljstvo Željko Horvat, no za sada neće ni otvarati nove zone za gradnju centara.

Propalima prenamjena

– Za grad je korisno da bilo koji investitor pokaže interes za realizaciju svog poslovnog projekta jer on nosi trenutačnu korist u obliku komunalnih doprinosa i zapošljavanja građana. Isto tako, realno je da se poslovni sadržaji u razdoblju korištenja trgovačkih centara pregrupiraju na neku drugu razinu u sklopu ponude na tržištu koja ne mora više pratiti sve ono što je nužno da bi trgovački centar mogao funkcionirati – kaže Horvat, ostavljajući otvorenom mogućnost da se propali centri možda “prenamijene u neku drugu vrstu poslovnih građevina”. Milica Rakuša Martulaš, direktorica sektora za trgovinu pri HGK, kaže da se u pregovorima s Europskom unijom zemlja opredijelila za slobodno tržište, što podrazumijeva i nesmetan protok kapitala i ulaganja za sve investitore koji poštuju zakonske propise. Zabrana neće biti, sve je drugo na tržištu. Prostora za nove centre ima, osobito u županijskim središtima, kažu u HGK.

Ulagači se ne boje megalomanskih projekata
Dok su se početkom stoljeća gradili uglavnom manji trgovački centri, u posljednjih nekoliko godina mnogi investitori, unatoč već skoroj prezasićenosti tržišta, grade sve veće i veće centre... Nakon West Gatea, koji je, zapravo, tek dio poslovnog kompleksa koji se planirao izgraditi u okolici Zagreba, megalomanski projekt izveden je i na zagrebačkom Laništu. Arena centar bio je pompozno najavljivan, ali je zato i ispunio dobar dio očekivanja građana, osobito onih koji su na Laništu i okolici kupili stanove. Trend je, čini se, takav da će investitori radije uložiti u veći prostor s mnogo sadržaja nego u manji centar u koji ne stanu kino dvorane.

Centri iz susjedstva vraćaju kupnju u središta gradova
U HGK kažu da se grade centri City Point u Varaždinu, Histria Mall u Istri, Ikea u Rugvici, Supernova Buzin i Šibenik, Lumini u Varaždinu, Vendi Park u Slavonskom Brodu, Zapadni trgovački centar u Rijeci, Mall of Split te Šijana centar u Puli. Za tri godine slijedi novi koncept gradnje tzv. centara iz susjedstva kojim se potiče ponovni razvoj kupnje u centru grada, zatim razvoj trgovačkih parkova te razvoj zabavnih parkova.

Ocijeni:
  • Trenutno 3.28/5
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
(25)
4
+ -
31.08.2011. u 18:09h over je napisao/la:
Ni Tkalčićeva ulica ne bi bila tako popularna da su u njoj dva kafića. Ovako ih je stotinu i svi dobro rade – reče jedan od naših vrlih stručnjaka zbog kojih i jesmo tu gdje smoi sada!
Prijavi komentar
10
+ -
31.08.2011. u 12:51h wow je napisao/la:
a da naprave koju tvornicu.. možda nebi bilo loše.ovako samo banke imaju najviše,svi samo peglaju kartice.
tvornica-proizvodnja-prodaja-izvoz. . a ne samo potrošnja
Prijavi komentar
23
+ -
31.08.2011. u 06:12h GP66 je napisao/la:
Ljudi nemojte dopustiti izgradnju tih centara....desit ce se slijedece...mali poduzetnici pohrle da iznajme prostore unutar centra.....grad ce opustjeti..jer dobar dio sopinga ce se odvijati unutar centra...sve manje trgovinice u okolini centra ce zatvoriti....nakon nekog vremena mali poduzetnici nece vise biti u stanju placati rezije unutar centra...prostor ce preuzimati multi kompanije tipa Starbucks,KFC itd...nadalje vlasnik centra je jedna firma ili cak pojedinac..sav novac iz centra odlazi van iz Hrvatske...pa zar nema dovoljno stranih banaka kroz koje se novac hrvatskih gradjana odliva
Prijavi komentar
15
+ -
30.08.2011. u 22:24h Krescencije je napisao/la:
Stranci su nanjušili da Hrvati imaju još nešto love za izmusti, ne bi oni bez vraga otvarali trgovačke centre. Treba nam izbit zadnju lipu iz džepa i ispeglat sve kartice.
Prijavi komentar
9
+ -
30.08.2011. u 22:02h gromCH je napisao/la:
Super!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! Eto posla za ribare.............................sad mogu da hvataju ljude po selima i gradovima da napune CENTRE..............hahahaahaha
Prijavi komentar

Aktualno

Biznis

Sport

Kultura

Scena

Život

Regije

Prijava korisnika X


Zaboravili ste lozinku?
Facebook povezivanje X

Kako biste dovršili povezivanje svojeg Facebook profila s vecernji.hr portalom, molimo prijavite se sa svojim vecernji.hr korisničkim podacima ili kreirajte novi vecernji.hr profil.

Postojeći korisnik



Molimo da sigurnosti radi unesete korisničko ime i lozinku Vašeg večernji.hr korisničkog računa.

Novi korisnik

Zatvori

Pozdrav, korisniče Internet Explorera 6!

Kako biste još više nego do sada uživali pretražujući internetske stranice, povećali sigurnost svojega računala te tehnički i vizualno dobili najviše, molimo vas da besplatno nadogradite svoj internetski preglednik na noviju verziju ili da koristite neki od alternativnih preglednika.

Internet Explorer Mozilla Firefox Safari Google chrome Opera
Pošalji e-mail prijatelju X



Ispravi greške X



Pravila komentiranja X

Registracijom na portal Vecernji.hr i slanjem komentara na sadržaj portala korisnik prihvaća pravila komentiranja na portalu Vecernji.hr po kojima u komentarima nije dozvoljeno:

  1. psovanje, vrijeđanje, omalovažavanje
  2. govor mržnje, diskriminacija i izražavanje netolerancije
  3. pisanje velikim slovima
  4. chatanje, offtopic komentiranje
  5. spamanje ili reklamiranje stavljanjem linkova ili na bilo koji drugi način
  6. copy/paste cijelih tekstova s drugih portala, blogova i sl.
  7. repostanje uvredljivih komentara ili bilo kakvih drugih komentara koji nisu dozvoljeni na portalu
  8. korištenje prostačkog ili uvredljivog nicka te nicka u kojem je sadržano ime i prezime neke poznate osobe
  9. prozivanje administratora ili polemiziranje s administratorom na bilo koji način (prijave neprimjerenih komentara možete poslati na mail moderator@vecernji.net)

Svako kršenje pravila rezultirat će brisanjem komentara i/ili baniranjem korisnika na određeno vrijeme, a izrazito teško ili učestalo kršenje pravila brisanjem korisnika iz arhive čime će se automatski izbrisati svi njegovi prethodni komentari.

Opće uvjete korištenja u cijelosti možete pročitati na adresi:
www.vecernji.hr/page/uvjeti_koristenja