Vrlo je jasno da je ova presuda individualnog karaktera, da ona ne govori o bilo kakvom sistemskom problemu koji bi se odnosio na vlasti RH. Stav Vlade može biti samo jedan – provesti presudu i organizirati da domaća tijela provedu sve što ona nalaže kako bi se utvrdilo sve što je dovelo do te tragedije – kazao je premijer Andrej Plenković nakon što je Europski sud za ljudska prva (ESLJP) odbio zahtjev Republike Hrvatske za ponovnim razmatranjem slučaja djevojčice Madine Hussiny.
Najveća sramota
A taj slučaj jedna je od najvećih sramota hrvatske države, koja se priklonila prešutnoj europskoj politici prisilnog protjerivanja izbjeglica, koja je trajala sve do ruske agresije na Ukrajinu, jer posljednjih dana svjedočimo da EU zemlje, uključujući Hrvatsku, nemaju problem s prijemom ukrajinskih izbjeglica koje bježe od rata, dok s druge strane ne pokazuju istu milost i razumijevanje za nesretnike koji su bježali od ratnih strahota iz Afganistana i Sirije. Takvi nesretnici bili su i članovi obitelji Hussiny, koje je hrvatska policija 21. studenog 2017. uhvatila u ilegalnom prelasku granice te ih pod okriljem noći protjerala natrag u Srbiju. Protjerivanje je za obitelj bilo kobno jer su se u mraku kretali po pruzi, a vlak je usmrtio tada šestogodišnju Madinu Hussiny. Nakon toga Hrvatska se baš i nije potrudila istražiti što se točno dogodilo, a kamoli utvrditi tko je odgovoran za smrt djevojčice. Zbog toga je lani ESLJP presudio kako je Hrvatska u slučaju šestogodišnje afganistanske djevojčice i njezine obitelji prekršila niz odredbi Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda uključujući i odredbu o pravu na život i zabranu nečovječnog i ponižavajućeg postupanja. Presuđeno je i da Hrvatska nije provela učinkovitu istragu, da djeca obitelji Hussiny tijekom zadržavanja nisu dobro tretirana i da je obitelj kolektivno izbačena iz Hrvatske. Zbog toga Hrvatska obitelji mora platiti 40.000 eura odštete i 16.700 eura sudskih troškova.
No iako je to tek najdrastičniji primjer protjerivanja izbjeglica, nažalost nije i jedini, na što je u svom godišnjem izvješću o stanju ljudskih prava za 2021. upozorila i Tena Šimonović Einwalter, pučka pravobraniteljica. U izvješću vezanom za problem izbjeglica, odnosno iregularnih migranata spomenuta je i presuda ESLJP-a, ali i presuda kojom je jedan aktivist osuđen zbog pomaganja migrantima. Naveden je i podatak da se prisilno raseljavanje diljem svijeta nastavilo i tijekom 2021. te da je prema podacima UNHCR-a tako raseljeno 84 milijuna ljudi. Lani je nastavio rasti i broj izbjeglica kojih je u prvoj polovini godine bio 21 milijun. Pučka pravobraniteljica navodi i da EU, pa tako i Hrvatska, ne odgovara na adekvatan način na probleme migracija. Lani je u Hrvatskoj 57 posto bio veći i broj tražitelja međunarodne zaštite u Hrvatskoj u odnosu na 2020., a i dalje je prisutan velik broj obustava postupaka za priznavanje međunarodne zaštite koji iznosi 73,35 posto. Među onima koji su tražili azil u Hrvatskoj i lani je, kao i prethodnih godina, bilo najviše Afganistanaca, oko 60 posto. U izvješću se navodi da je Ured pučke pravobranitelje i lani provjeravao brojne navode o prisilnim tzv. push backovima te prijave oko nasilja koje policija provodi nad migrantima. Ponovili su da počesto od policije ne mogu dobiti tražene podatke, a naveli su i da se migranti, osim ako nemaju simptome, nisu testirali na COVID-19.
COVID-19 inače je bio i jedan od glavnih razloga zašto su se građani lani javljali Uredu pučke pravobraniteljice. Imali su primjedbe oko načina na koji se vodi borba protiv pandemije. Mučilo ih je cjepivo, prvo jer ga nije bilo dovoljno, a zatim i moguće nuspojave, a zanimalo ih je i jesu li zbog uvođenja COVID potvrda diskriminirani.
Manjak domova za starije
Inače, Ured pučke pravobraniteljice lani je postupao u 5769 predmeta, od čega su 3480 bile razne pritužbe građana. Osim na probleme povezane s epidemijom COVID-19, građani su se žalili i zbog potresa, jer su sumnjali da su diskriminirani, zbog povreda prava na zdravstvenu zaštitu, radnih prava, sporosti pravosuđa... Ono što je za Hrvatsku porazno jest i podatak naveden u izvješću da je gotovo svako druga starija osoba u Hrvatskoj u riziku od siromaštva, da Hrvatska ima manjak domova za starije, dok je stanje u dijelu tih domova zabrinjavajuće. S druge strane generacijskog pola, i mladi su 2021. imali svojih problema jer im je online nastava na fakultetima i u školama otežala pristup obrazovanju, što je posebno pogodilo one koji su nižeg socioekonomskog statusa. Na koncu pučka pravobraniteljica dala je 156 preporuka kako da se uočena kršenja ljudskih prava poprave, a među njima su i preporuke Ministarstvu pravosuđa da na sudovima i u DORH-u uvede alate radi bolje komunikacije s javnošću, preporuka DORH-u i MUP-u da ujednačeno postupaju oko pozdrava “za dom spremni”, preporuka MUP-u da se kod uhićenja počinitelja kaznenih djela strogo poštuje obveza da se o tome izvijesti DORH, preporuka MUP-u da oprezno postupa prema ranjivim skupinama i strogo poštuje ljudska prava i slobode...
Svakakve budale mogu pisati i govoriti gluposti. Za smrt male Afganistnke krivi su roditelji i nitko drugi. Glupo je uspoređivati ukrajinski i muslimanski narod, jer vidimo da se muslimani npr. i nakon 20 godina života u Njemačkoj nisu prilagodili domaćemm narodu, naučili jezik i iz njihovih redova se formiraju teroristi.