Cijena harača - Prema podacima DZS-a krizni porez smanjio neto plaću 2,8 posto
Plaća manja 152 kune, a najviše su platili ICT izdavači i informatičari
Punjenju državnog proračuna haračem najviše su pridonijeli radnici u sektoru informacija i komunikacija, koji su u svibnju zbog njega dobili 299 kuna manju plaću.
Punjenju državnog proračuna haračem najviše su pridonijeli radnici u sektoru informacija i komunikacija, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. Tako je u ICT sektoru i izdavačkim djelatnostima prosječna neto plaća za svibanj ove godine, zbog kriznog poreza, bila manja 3,6 posto. Umjesto 8316 kuna, djelatnici u ovim sektorima u prosjeku su primili 299 kuna manje – 8017 kuna, iščitava se iz podataka koje je jučer objavio DZS.
Realan pad 1,7 posto
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u Hrvatskoj u svibnju 2010. iznosila je 5277 kuna, što je nominalno 0,6 posto više nego u travnju ove godine kada je iznosila 5260 kuna, a realan je rast plaća mjesečno 0,4 posto. Svibanjska prosječna plaća prema istom mjesecu prethodne godine nominalno je niža 0,9 posto, a realno 1,7 posto. Krizni porez dodatno je opteretio primanja hrvatskih zaposlenika.
– Posebni porez na neto plaće za svibanj 2010. uzrokovao je smanjenje prosječne mjesečne isplaćene neto plaće za 2,8 posto u Republici Hrvatskoj – istaknuli su u DZS-u.
Nakon informacija i komunikacija najveći teret harača podnijeli su djelatnici u sektoru financija i osiguranja. Umjesto u lisnicama radnika u financijama i osiguranjima, u prosjeku su 292 kune u svibnju završile u državnom proračunu RH. Velik teret harača morale su podnijeti i stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti. Krizni porez je iz njihovih novčanika u svibnju izbio 221 kunu.
Djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi sudjelovala je u prosjeku sa 192 kune u spašavanju proračuna. Djelatnici u javnoj upravi morali su se odreći 193 kune za harač u svibnju, a sektor obrazovanja pridonio je sa 152 kune.
Smanjena potrošnja
Najmanje su udar harača osjetile administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti. Udar na njihove plaće bio je 1,8 posto, odnosno dobili su 66 kuna manji dohodak.
– Učinak ovog poreza ne mjeri se u nekoliko stotina kuna manje plaće. Ova mjera bila je prorecesijska jer je stvorila psihološki strah radnicima koji su počeli manje trošiti – ističe analitičar Damir Novotny.
Harač se ukida 1. studenoga
Vlada je u programu mjera za gospodarski oporavak predvidjela i prijevremeno ukidanje druge stope kriznog poreza na plaće veće od 6000 kuna od 1. studenog 2010.
– Gospodarska je kriza 50 posto psihologija, a 50 posto matematika. Radnici su s kriznim porezom dobili signal od Vlade da idemo prema dolje – kaže Damir Novotny.
Vidim ja kako ti sve znas. Ali da si strucnjak u IT sumljam, jer da si strucnjak, primjetio bi da ne koristim hrvatska slova .
Sjedi i ti na avion pa u svijet..
Mlad, jak, zdrav, ..udri. Sta cekas?
nije mi problem dati ni pola place da znam da to nece seks, barba luka ili bilo koji drugi nesposobni idiot iz nase vlade staviti to u svoj pocket, vec da ce se iskoristiti za stimuliranje proizvodnje, poboljsanje medicinske usluge ili bilo sto drugo...
sto sam ja dobio time sto sam platio krizni porez? sto si ti dobio time sto sam ja platio krizni porez (budi realan)? sto je tvoj i moj komsija dobio time? sto je itko koga poznas dobio time sto sam ja platio krizni porez? nitko nista - debeli majmun se opet zaduzio po valjda najvecoj tarifi u svijetu. i da nisam davao krizni porez isto bi na bilo. dalje bi se usudio zakljucit - to je netko stavio u dzep. e moj narode...
Nemoj pisati kako se u Torontu zivi jer nemas tocne informacije. Sigurno su ti hrvatski tajkuni, Todoric, Kerum i ostali naredili da pises netocne komentare.
Reci kako ce djeca sa 16 g. da nadu posao u Hr. kada ni radnici stariji od 40 g ne mogu naci zaposlenje. Svi politicari, tajkuni, poduzetnici i poslodavci koji trabunjaju da radnici nece raditi nego radije zive na socijalnom trebali bi uz takve komentare priloziti listu oglasa gdje se nudi posao na neodredeno vrijeme. Daj da vidimo gdje su ta slobodna mjesta koja traze radnike.
Hrvatski lopovi koji su kradom stekli bogatstvo, njima je najlakse za sve zlo u koje su uvalili hrvatsko stanovnistvo, kriviti komunjare i lijene radnike.























