Bosanskohercegovačke vlasti procijenile su za BiH moguće posljedice skorog pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Ovaj dokument, koji će se uskoro naći i pred državnim parlamentom, jasno upućuje na – za BiH – vrlo ozbiljne implikacije hrvatskog ulaska u EU.

Brojni izazovi

– Za BiH kao zemlju potencijalnu kandidatkinju i regionalnog partnera članstvo Hrvatske u EU predstavlja izazov i priliku za ubrzavanje reformskih procesa na putu dostizanja ciljeva Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te prioriteta europskog partnerstva. Prilike koje se otvaraju pred BiH zbog navedenog praćene su i brojnim izazovima koje je neophodno riješiti kako bi se punopravno članstvo susjedne zemlje u Europsku uniju odrazilo pozitivno na sveukupna društveno-politička kretanja u zemlji. Jedan dio tih izazova proizlazi iz institucionalnog i zakonodavnog uređenja BiH, a drugi se tiče neriješenih bilateralnih pitanja dviju zemalja – navodi se u dokumentu koji je sačinila Direkcija za europske integracije BiH.

Nakana je da se potakne rješavanje postojećih otvorenih bilateralnih pitanja između BiH i Hrvatske kako bi se izbjeglo njihovo kasnije rješavanje na razini EU, kada se više ne budu uzimali u obzir samo interesi BiH i Hrvatske, nego i interesi EU te svih ostalih 27 zemalja članica. 

– Bitne posljedice pristupanja Hrvatske Europskoj uniji očekuju se u oblastima imovinsko-pravnih odnosa, pogranične problematike, uključujući pitanje graničnih inspekcijskih službi, trgovine industrijskim i poljoprivrednim proizvodima, državljanstva i putnih isprava, rada, zapošljavanja, socijalne zaštite i mirovina, prometa te elektroenergetike. U nadolazećem razdoblju neophodno je intenzivirati napore predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti i civilnog društva u BiH s ciljem da se potencijalne negativne posljedice spriječe ili, koliko je moguće, ublaže – upozorava se u informaciji.

Imovinsko-pravni odnosi

U prvi plan stavlja je problem imovinsko-pravnih odnosa s obzirom na to da međudržavni sporazum još nije potpisan. Sugerira se da se Hrvatskoj “skrene pozornost” na sporost u rješavanju imovinsko-pravnih zahtjeva u hrvatskim sudovima koji vode velik broj predmeta u kojima se osporava pravo vlasništva i ulaženja u posjed imovine koja je po sukcesiji bivše SFRJ pripala BiH. Inicira se i zaključivanje sporazuma o privremenom zapošljavanju radnika iz BiH u Hrvatskoj te rješavanje otvorenih pitanja u vezi s raspodjelom električne energije na rijeci Trebišnjici i raspolaganja električnom energijom iz hidroelektrana na zajedničkim vodotocima.