VATIKAN – Sa svojom objavom Isus je odvojio religijsku dimenziju od one političke. To odvajanje izmijenilo je svijet i ono stvarno pripada suštini njegova novog života, jedna je od ključnih rečenica nove knjige Benedikta XVI. posvećene Isusu, koja je danas predstavljena u Vatikanu. Novinari akreditirani u Uredu za tisak Svete Stolice dobili su knjigu danas prije podne, a u 17 sati službeno će se održati njezino predstavljanje, kada će o njoj govoriti kardinal Marc Ouellet, pročelnik Kongregacije za biskupe i pisac Claudio Magris. To je druga knjiga Benedikta XVI. o Isusu, nakon one koju je objavio 2007., a doznajemo da je u pripremi i treća.

“Isus iz Nazareta, od ulaska u Jeruzalem do uskrsnuća”, naslov je druge knjige o Isusu u izdanju vatikanskog nakladnika “Libreria Editrice Vaticana” te je najprije tiskana na devet jezika, a uskoro bi trebala biti objavljena i na hrvatskome jeziku. Ukupna naklada knjige na 20 jezika, na koliko bi trebala izaći u ožujku, a u pripremi je njezino tiskanje i na arapskom, japanskom, grčkom i korejskom, je 1,2 milijuna primjeraka. Prva knjiga govorila je o Isusovu djetinjstvu, a druga od njegova ulaska u Jeruzalem do uskrsnuća.

O podjeli između religije i politike Benedikt XVI. piše u sedmom poglavlju, u kojem objašnjava i kako je došlo do njegove osude. Papa Ratzinger posebno se zaustavlja na opisu likova Kaife i Pilata te naglašava da su u ono vrijeme vjera i politika bili nerazdvojni. Na tom polju sljubljuje se posebni interes dinastija Kalifa i svećenika za vlast. U odluci da se ubije Isusa nije utjecala samo politička zabrinutost vezana za legitimnu zabrinutost da se zaštite svetište i narod, nego i egoistička pohlepa za vlašću dominantne skupine, objašnjava papa.

“Isus je u svojoj objavi i svojim djelovanjem uspostavio kraljevstvo koje nije bilo političko od Mesije i počeo je odvajati, jednu od druge, dvije realnosti koje su do tada bile nerazdvojne. Ali ovo razdvajanje politike od vjere, Božjeg naroda i politike, koje pripada suštini njegove poruke, bilo je moguće, u konačnici, jedino preko križa”, objašnjava Benedikt XVI.  

Papa Ratzinger govori i o uskrsnuću, “paradoksu” koji ide iznad znanosti. Uskrsnuće Isusa ne suprotstavlja se znanstvenim podacima, već ide iznad znanosti, nešto što kaže da “postoji jedna druga dimenzija u odnosu na ono što do sada poznajemo”, piše papa, koji biblijska svjedočenja o uskrsnuću ocjenjuje “povijesno vjerodostojnima” jer govore o “nečemu što ne ulazi u svijet našeg iskustva. Govori se o nečemu novome, nečemu do toga trenutka jedinstvenome, govori se o jednoj novoj dimenziji stvarnosti koja se pokazuje”. Dakle ne spočitava se postojeća stvarnost nego papa otvara novu dimenziju u odnosu na ono što do sada poznajemo.

“Uskrsnuli Isus nije reanimirano tijelo mrtvaca namijenjeno da se u vremenu, više-manje kratkom, vrati životu od ranije da bi u jednom trenutku konačno umrlo. Njegovo uskrsnuće bilo je bijeg, odgovor, prema potpuno novoj vrsti života, prema životu koji nije više uvjetovan zakonom o postojanju i smrti, već postavljenom iznad svega toga. Tim životom ustanovljena je nova dimenzija ljudskog bića”, objašnjava Benedikt XVI.   

Crkva je danas u teškoćama, ocjenjuje papa i naglašava da ona plovi uzburkanim oceanom današnjice.

“Često se ima osjećaj da će se potopiti”, piše papa, te dodaje da je Gospodin prisutan i dolazi u oportunom trenutku. Time govori o Kristovoj prisutnosti na zemlji poslije uskrsnuća. Isus se oprašta, ali “ne odlazi negdje na neku daleku zvijezdu”, već je “uvijek prisutan uz nas i za nas”. Papa govori i o Židovima te poziva na pomirenje u kršćanskom i židovskom čitanju Biblije.