Nemalo iznenađenje donio je intervju Ollija Rehna, komesara Europske unije za proširenje, u bečkom listu “Wiener Zeitung”, u kojem je izjavio da proširenja nakon pristupa Rumunjske i Bugarske neće biti dok Unija ne prihvati ustav. Taj su ustav ključne zemlje poput Francuske, Nizozemske, Britanije, ali i Poljske, odlučno odbacile. Rehnov istup je utoliko značajniji jer je on prije mjesec dana govorio sasvim suprotno, naime, da hrvatski pristup EU neće ovisiti o Ustavu.
Valja istaknuti da je list “Wiener Zeitung” poluslužbeno tijelo austrijske vlade koja trenutno predsjeda Europskom unijom, čime intervju dobiva dodatnu težinu. Dok su Rumunjska i Bugarska već na samom početku pregovora dobile i datum pristupa, Hrvatska je dovedena u teži položaj.
Dok su se druge zemlje gotovo ušetale u klub, Hrvatska mora trčati krugove po europskoj stazi s preponama. Čak ni Zagrebu naklonjena Doris Pack nije mogla potvrditi nikakav datum pristupa. Nema ni napretka u vezi s odvajanjem hrvatskih pregovora od onih s Turskom, čija je europska perspektiva neizvjesna.
Neizvjestan datum pristupa mogao bi stvoriti nestabilnu situaciju u Hrvatskoj jer je sadašnja vlada sve svoje snage uložila u pristup Uniji. Istovremeno su se iza kulisa pojavila i nagađanja da se, navodno, opet čeka na Srbiju, koju bi se nakon gubitka Crne Gore i Kosova, te prekida pregovora o stabilizaciji moralo na neki način ponovno vezati za Europu ili primiti u nekakav regionalni paket.
Ta su nagađanja neutemeljene. Skupljanje potpisa po Banjoj Luci i pripremanje nekakavih “referenduma” o neovisnosti srpskog entiteta u Bosni i Hercegovini kao nekakve “kompenzacije” za srpske teritorijalne gubitke obične su političke floskule. Takve poteze ne bi nijedan svjetski čimbenik priznao. Ali s druge strane, Hrvatska na svom europskom putu opet nailazi na teškoće.
One su odraz dubokog neslaganja između Francuske, Britanije i atlantskih zemalja s jedne i srednjoeuropskih zemalja s druge strane, o budućnosti Europske unije. Te se nesuglasice lome preko hrvatskih leđa. Tako je, primjerice, Britanija, koja je uvijek bila protiv europskog Ustava, u vrijeme nedavnog zasjedanja komisije u augustinskom samostanu Klosterneuburg, u Austriji, odjednom promijenila ploču.
Sada zastupa stajalište da nema proširenja Europske unije bez prihvaćanja Ustava. Time se, očito, vraća svojoj staroj politici i nastoji ponovno uspostaviti ravnotežu sila na kontinentu. Ključne zemlje Unije nikad neće pristati ni na kakav zajednički ustav. Prepreke Hrvatskoj otežavaju stvaranje europske jezgre i samo odgađaju ujedinjenje kontinenta.
