Zapisnici sa zatvorenih sjednica Vlade iz 2008. godine, koje je Večernji list dobio na uvid, pokazuju kako su bivši premijer Ivo Sanader i njegova desna ruka, tadašnji potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Damir Polančec, mađarskome MOL-u prepustili kontrolu nad Inom. Iz zapisnika je jasno vidljivo da su Mađarima prepustili prevlast kakva priliči većinskim vlasnicima neke kompanije tvrdeći nešto potpuno suprotno – da brane hrvatske nacionalne interese te da Hrvatska zadržava velik utjecaj i na poslovnu politiku i na sve druge segmente u Ini.

Budući da su tako postavili stvari, članovima Vlade nisu objasnili zbog čega MOL dobiva utjecaj kakav je dobio. Istina, nitko iz Sanaderova kabineta to se nije usudio pitati. Na početku je sve izgledalo normalno. Na sjednici održanoj 14. veljače 2008. godine Sanader navodi kako je potrebno osnovati povjerenstvo koje će pregovarati s MOL-om i raditi na novom dioničarskom ugovoru.

– Zadaća je povjerenstva da napravi novi ugovor, ali i da pokuša poboljšati neke stvari iz staroga, bez obzira na to što se smanjio vlasnički udio Republike Hrvatske – kazao je tada Sanader. Međutim, kao što je već poznato, Vladino povjerenstvo nikad nije proradilo, nego je s Mađarima pregovarao isključivo Polančec, uz asistenciju odvjetnika Zorana Markovića. Obojica su optuženi u aferi Spice. Ina je ponovno bila tema tek na sjednici Vlade održanoj 31. listopada 2008. godine, kada se, najednom, u prvom planu pojavljuje izdvajanje plinskog biznisa iz Ine.

Mijenjali odluke

– Pregovori o dioničarskom ugovoru idu u dobrom smjeru. Tijekom tih pregovora iskristaliziralo se i pitanje plinskog biznisa – kazao je Polančec, a Sanader je zaključio kako je za konačnu odluku potrebna “procjena resornog ministarstva u širem kontekstu”.

Polančecovo izvješće o onome što je dogovorio s Mađarima Vlada prihvaća na sjednici održanoj 23. prosinca 2008. godine. U tome izvješću navodi se kako će se odluke od strateškoga interesa za Hrvatsku donositi jednoglasnim odlukama Inina Nadzornog odbora, što je poslije izmijenjeno i u dioničarski ugovor ušla je odredba prema kojoj je za strateške odluke dovoljno sedam od devet glasova NO-a. Polančec je na toj sjednici kazao kako je pregovore vodilo posebno Vladino povjerenstvo, iako nije bilo tako. Kolege ministre upoznao je s time da će pet članova Inina NO-a predlagati MOL, a četiri Hrvatska te je istaknuo da će naša strana delegirati šefa toga tijela. Također je rekao da će svaka strana predlagati po troje članova uprave, propustivši spomenuti kako će Mađari delegirati šefa uprave, čiji će glas biti presudan.

U svome izlaganju na sjednici Vlade Polančec također nije spomenuo kako je s Mađarima dogovorio da se Inin godišnji poslovni plan, ključan dokument za poslovanje kompanije, donosi običnom većinom u NO-u, što će reći da mađarska strana u potpunosti kontrolira njegovo donošenje. Dan uoči potpisivanja ugovora s MOL-om, 29. siječnja 2009. godine, Vlada raspravlja o nacrtima dokumenata koje je dostavio Polančec.

– Donosimo paket odluka vezan za proces izdvajanja plinskog posla iz Ine. Riječ je, dakle, o tome da Hrvatska kao jedan od velikih prioriteta vidi nastojanje da u energetskom smislu bude što neovisnija i u tom smislu smo prije nekoliko mjeseci započeli pregovore sa strateškim partnerom (...) Da bude jasno, bez obzira na sve što se događa, mi ćemo zadržati velik utjecaj, apsolutno i na poslovnu politiku i na sve ostalo u Ini, ali kad je riječ o plinskom biznisu, želimo imati 100-postotnu kontrolu.Govoreći potom o ustroju upravljačkih prava u Ini, Polančec navodi kako bi sama kompanija imenovala predsjednika uprave, na što ga Sanader prekida pitanjem: Vlada bi predlagala i imenovala predsjednika NO-a i šefa izvršnih direktora, a oni?

– A oni predsjednika uprave. Međutim, važno je spomenuti da mi i nadalje imamo znatan utjecaj na upravljanje ovom tvrtkom... – ispravio se Polančec.

Lobirao za Podravku

Epilog je poznat – mađarski MOL stekao je apsolutna upravljačka prava u Ini, a Hrvatska se obvezala otkupiti plinski biznis, što je posao koji će, prema nekim procjenama, državi godišnje stvarati 2,5 milijardi kuna gubitka.

Također je poznato da je u tijeku pregovora s Mađarima Polančec lobirao za Podravku te da je MOL pristao dati pozadinsko jamstvo od 34 milijuna eura kako bi se u to doba i dalje u tajnosti mogla provoditi “operacija Spice”, koju su vodili Polančec i njegovi prijatelji iz Podravkine uprave. Odgovor na pitanje li samo to utjecalo na “mekanu” pregovaračku poziciju bivšeg potpredsjednika Vlade, ali i njegova šefa, mogla bi dati i dalje otvorena istraga Državnoga odvjetništva o okolnostima pod kojima je Hrvatska sklopila za sebe nepovoljan ugovor s mađarskim MOL-om te ima li u tome elemenata kaznenoga djela.

Video sadržaj

13

nemaju svi pravo

Izmjene zakona doživjele fijasko: Doplatak dobilo 186.000 djece, a trebalo 500.000

3

NEDJELJOM U 2

Stankovićeva najava zaintrigirala gledatelje, objavio je fotografiju Milanovića i Plenkovića

34

MOĆNI BORBENI ZRAKOPLOV

Samo ovih osam država posjeduje Rafale: Među njima su tek tri europske, najviše ih ima Francuska

GASTRONOMSKI RAJ NA MEDITERANU

Znate li na kojem našem otoku možete doživjeti okuse Japana baš kao da ste u Tokiju

Elektronički otpad

Ovaj poziv ne smijete propustiti: Donesite stari mobitel i zajedno s HT-om doprinesite zelenoj budućnosti

Prevaranti imaju novu metodu varanja: “Odmah sam shvatila da je nešto čudno”