Talijanski mediji, koji se danima bave curenjem povjerljivih podataka iz Vatikana, prenijeli su i informaciju kako u vrhu Katoličke crkve nema suglasja ni o tome kakav stav zauzeti o Gospinim ukazanjima u Međugorju. Prema pisanju Repubblice, državni tajnik Tarcisio Bertone smatra da se službeni stav o međugorskim zbivanjima ne bi trebao mijenjati, no Camillo Ruini, kojega je papa Benedikt XVI. prije dvije godine postavio na čelo Komisije za istraživanje međugorskog fenomena, ne slaže se s takvim mišljenjem. Ruini, za kojega se zna da je papin blizak prijatelj, očito je skloniji Međugorju, no teško je reći je li ta naklonost posljedica dvogodišnjeg rada komisije kojoj je na čelu.

Dokle je u svom radu stiglo 17 članova međunarodne komisije, u kojoj su i hrvatski kardinali Josip Bozanić i Vinko Puljić? Službenih podataka o tome nema jer je njihovo djelovanje tajno, no pouzdano se zna da je komisija već ispitala mostarskog biskupa Ratka Perića, provincijala Hercegovačke franjevačke provincije fra Ivana Sesara, zatim svih šestero međugorskih vidjelaca te fra Jozu Zovka, jednog od simbola Međugorja.

Incognito u Međugorju

K tomu, komisija intenzivno proučava različite dokumente, razmatra zbivanja osobito u prvim danima ukazanja, a neslužbeno doznajemo da timovi stručnjaka istražuju čudesna ozdravljenja. Zanimljivo je također da župu Međugorje incognito obilaze ljudi iz Vatikana kako bi se utvrdila vjerodostojnost pastoralnog rada franjevaca. Po svemu sudeći, komisija će do kraja godine sastaviti posebno izvješće te svoje mišljenje proslijediti Kongregaciji za nauk vjere, a ona će potom – roka za to nema – zauzeti svoj stav i proslijediti ga papi na konačnu odluku. Papa je, naime, taj koji će donijeti sud o tome jesu li Gospina ukazanja u Međugorju istinita ili nisu.

Međugorski fenomen odavno je postao planetarni događaj, ali je istodobno podijelio Crkvu te već 31 godinu traje žestok sukob njegovih pobornika i protivnika. Zbog toga se s velikim zanimanjem i neizvjesnošću iščekuje mišljenje papine komisije. Što će ona preporučiti Kongregaciji? Prema nama dostupnim, neslužbenim informacijama, u igri su četiri opcije. Prva, ostaje status quo, odnosno Međugorje bi i dalje bilo pod jurisdikcijom mostarskog biskupa Perića, koji inače tvrdi da u toj župi nikad nije bilo ukazanja. No s obzirom na to da u Međugorje dolaze milijuni hodočasnika, ipak bi se uvažila realnost: ono bi dobilo status barem mjesta molitve te bi se morala donijeti “pravila igre”.

Uloga biskupa

Prema drugoj opciji, papa bi imenovao svoga delegata za Međugorje koji bi bio odgovoran za tu župu, a vatikanske odluke na terenu provodio bi preko svojega povjerenika franjevca. U tom slučaju izradio bi se službeni statut koji bi određivao pravila djelovanja na tome području. Mostarski biskup više ne bi imao jurisdikciju nad Međugorjem.

Treća je opcija vrlo radikalna. Ona predviđa osnivanje posebne Trebinjsko-mrkanske biskupije u čiji bi sastav ušla i međugorska župa. To znači da bi se Mostarsko-duvanjska biskupija teritorijalno smanjila, a papa bi imenovao novoga biskupa koji bi od mostarskoga biskupa preuzeo i jurisdikciju nad Međugorjem. Prema četvrtoj opciji, međugorski bi se fenomen proglasio prijevarom, a to bi onda podrazumijevalo zabranu hodočašćenja. Ta je opcija ipak najmanje vjerojatna.