Kad u ponedjeljak 6. rujna škole otvore svoja vrata učenicima, u školske klupe sjest će 353.199 osnovaca ili čak 4266 manje nego što ih je bilo u prošloj školskoj godini 2009./10. U prvi razred osnovne škole ove godine upisano je 39.448 djece, odnosno 242 manje ili čak 8 razreda manje nego prošle godine.

To su podaci mjerodavnog Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa koji samo potvrđuju trend stalna pada broja rođenih, a time i učenika u našim školama.

Lanjska godina iznimka

Izuzetak je bila jedino prošla godina kada je u prve razrede upisan 39.201 učenik ili čak oko tisuću više nego 2008./9. Zato ove godine manjak od dvjestotinjak učenika nitko ne smatra dramatičnim, nego uobičajenom pojavom u zemlji koja će prema projekcijama pojedinih demografa od 2001. godine pa do 2030. “izgubiti” oko 360.000 djece od jedne do 19 godina. Drukčije rečeno, udio stanovništa tih godina 2030. trebao bi pasti na samo 17,4 posto (2001. iznosio je 23,7 posto).

Zanimljivo je usporediti i činjenice da je 2003./4. u prve razrede upisano 50.326 prvašića ili gotovo 12.000 više nego što će ih u školske klupe prvi put sjesti ove godine.

Ponovan rast tek 2015.

Smanjenje broja rođene djece odnosno učenika nije ravnomjerno raspoređeno po cijeloj Hrvatskoj. Porast broj učenika u prosjeku bilježi Splitsko-dalmatinska županija, ali i ondje ima područja gdje natalitet opada.

Broj učenika smanjuje se u ruralnim, slabo razvijenim, brdsko-planinskim područjima. Primjer je velike depopulacije drniško područje na kojem je ove godine upisano samo 69 prvašića ili 19 manje nego prošle.

U osam godina broj prvaša u drniškom kraju gotovo se prepolovio. Generacija učenika koja je nekada u Hrvatskoj imala pedesetak tisuća sada se svela na manje od 40 tisuća, pa je i broj osnovaca s nekadašnjih 400.000 pao na malo više od 350.000.

Ipak, u tim crnim brojkama i prognozama tračak svjetlosti daje to da je prema državnoj statistici u 2008. godini rođeno 43.929 djece. No oni će brojnost u školama popravljati tek 2015. godine.